Šta povećanje minimalca znači samozaposlenima? Hiljade ljudi u Bosni i Hercegovini posljednjih godina otvorilo je obrt ili d.o.o., stvarajući vlastito radno mjesto bez podrške sistema i bez garancije da će njihov posao preživjeti prve, najosjetljivije godine. Među njima je i samozaposlena poduzetnica Adela Ramić, koja javno govori o stvarnim izazovima s kojima se suočavaju mikropoduzetnici u trenutku dok se raspravlja o povećanju minimalne plaće.
„Zašto bi me država prisilila da sama sebi povećam plaću?“
Ramić podsjeća da većina malih biznisa u BiH u prvim godinama funkcioniše tako što radi samo vlasnik ili vlasnica, dok se zapošljavanje dodatnih radnika planira tek kada posao ojača. „Ja sam jedna od onih koji su odlučili raditi za sebe, koristiti vlastito znanje i zarađivati svoju plaću“, kaže ona, naglašavajući da se mikropreduzetništvo zasniva na ličnom riziku, samostalnom ulaganju i neizvjesnim prihodima.
Upravo zato otvara pitanje koje dijeli veliki broj samozaposlenih u zemlji: „Zašto bi Vlada nametala vlasnicima biznisa da sami sebi povećaju plaće, osim zbog dodatnih doprinosa koje želi naplatiti za sebe i svoj javni sektor?“
Objašnjava da samozaposleni najbolje znaju koliko sigurno mogu zaraditi i kako rasporediti sredstva da bi održali vlastitu likvidnost, posebno u mjesecima kada se tržište uspori.
Na slajdovima koje je pripremila prikazan je širi društveno-ekonomski okvir u kojem se samozaposleni nalaze. Ilustracije pokazuju koliko mali broj radnika u realnom sektoru puni budžet u odnosu na veliki broj ljudi koji od budžeta zavise. U tom odnosu, kaže ona, samozaposleni su često nevidljivi, iako spadaju među najranjivije u sistemu.
Mali biznisi neće izdržati
Uz rast cijena, smanjen promet i nestabilno tržište, dodatno fiskalno opterećenje moglo bi podstaći gašenje malih biznisa ili njihovo povlačenje u neformalne tokove. Slike u nastavku prikazuju i moguće posljedice: Veći broj ljudi koji bi radili bez prijave, slabljenje izvoza, dodatnu inflaciju i dalje osiromašenje stanovništva. Najniže plaćeni radnici, koji bi nominalno trebalo da imaju najviše koristi, često bi se suočili s gubitkom posla ili smanjenjem obima rada, dok bi poskupljenja pojela sav efekat povećanja plaće.
Ramić naglašava da priča o minimalnoj plaći ne smije biti isključivo politička, nego ekonomska i praktična: „Oni koji donose odluke moraju razumjeti kako izgleda poslovanje jednog mikropreduzetnika. Ako se tereti povećavaju bez rasterećenja i bez strategije, mali biznisi neće izdržati.“
Prezentacija koja slijedi donosi vizuelno objašnjenje strukture našeg tržišta rada, izazova sa kojima se samozaposleni suočavaju i stvarnih posljedica povećanja minimalne plaće u trenutnoj ekonomskoj situaciji.
