Policija u Federaciji BiH od sada ima ovlaštenje da odmah reaguje na nasilje u porodici i nasilje prema ženama. Hitne zaštitne mjere mogu se donijeti direktno na mjestu događaja, bez čekanja sudskih odluka. To je moguće zahvaljujući usvajanju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama. Stručnjaci ističu da se time sprječava vremenski jaz u kojem je žrtva najugroženija.
„To su hitne mjere koje u suštini podrazumijevaju zabranu približavanja žrtvi, napuštanje stana od strane počinitelja, a postoji i mjera lišenja slobode nasilnika. U svim tim situacijama policija ima mehanizme da počinitelja odmah stavi pod kontrolu, odnosno pod nadzor, te da onemogući bilo kakav kontakt sa žrtvom nasilja“, kazala je Amra Hamidović, pravna savjetnica u misiji OSCE-a u BiH.
Novi zakon usklađen je sa Istanbulskom konvencijom i donosi obaveznu procjenu rizika za svaku prijavu. To znači da se procjenjuje mogućnost povrede ili smrtnog ishoda, te se mjere prilagođavaju stepenu opasnosti u kojoj se žrtva nalazi. To znači i da žrtva sada sama može tražiti, ali i dobiti smještaj u Sigurnoj kući, rekla je Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuće UG „Vive žene“ Tuzla.
„Žrtva nasilja može lakše biti smještena u Sigurnu kuću. Dovoljno je da se obrati direktno, bilo zato što je iz medija saznala za mogućnost smještaja, ranije dolazila na razgovor ili čula putem drugih kanala komunikacije da postoji sigurna kuća. Stručni tim na osnovu njene izjave i procjene rizika može odmah odobriti smještaj. Nakon toga, sigurni smještaj obavještava policijsku stanicu i Centar za socijalni rad da je nasilje prijavljeno i da je žrtva zaštićena, čime se pokreće čitava dalja procedura“, kazala je Danijela Huremović.
Posebno važno je što je kršenje zaštitnih mjera prešlo u nadležnost krivičnog prava. Počinioci će za takvo ponašanje odgovarati mnogo ozbiljnije nego ranije. Zaštita je proširena i na bivše bračne partnere, ali i na sve osobe u intimnoj vezi, bez obzira žive li zajedno ili ne. Time se obuhvata širi krug žrtava koje su ranije često ostajale bez adekvatne pravne zaštite, rekla je Amra Hamidović.
„Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici uvedena je važna novina. Ukoliko nasilniku budu izrečene zaštitne mjere, svako njihovo kršenje više se ne tretira samo kao prekršaj. Sada se takvo ponašanje smatra krivičnim djelom, što dodatno štiti žrtvu i jača mehanizme sankcionisanja nasilnika“, kazala je Amra Hamidović.
Pored Zakona o zaštiti nasilja u porodici, nedavno su usvojene i izmjene Krivičnog zakona FBiH koje donose i potpuno nova krivična djela. Psihološko nasilje i uhođenje sada su jasno definisani. Po prvi put propisane su kazne za digitalno nasilje, kao što su seksualna iznuda, objavljivanje eksplicitnog sadržaja bez pristanka žrtve i druga djela koja se dešavaju putem interneta, rekla je Amra Hamidović.
„Najznačajnije za nas je to što su sada jasno definisana i djela poput sextinga i sextortiona, odnosno seksualne iznude i ucjene, kao i objavljivanje eksplicitnih sadržaja putem interneta. Sve je to kriminalizirano. Jednostavno rečeno, svako snimanje, dijeljenje ili objavljivanje takvog materijala bez izričitog pristanka žrtve predstavlja krivično djelo“, kazala je Amra Hamidović.
Stručnjaci naglašavaju da ovi zakoni imaju smisla samo kada nasilje bude prijavljeno. Broj prijava raste, posebno među mladima, što pokazuju kao pozitivan znak veće svijesti o zaštiti i dostupnoj pomoći, a procjena rizika u svakom slučaju nasilja trebala bi pravovremeno prepoznati opasnost i spriječiti najteže posljedice.
