Trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, politički sistem Bosne i Hercegovine i dalje predstavlja najveću prepreku demokratskom razvoju države, ocijenio je profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra u razgovoru za Fenu. Prema njegovim riječima, ustavni okvir nije nastao kao vizija političkog napretka, već kao nužan kompromis koji je imao samo jedan cilj – zaustavljanje rata.
„Naš politički sistem ključna je prepreka demokratskom razvoju društva i države. Još značajnije, on onemogućava razvoj bosanskohercegovačke političke zajednice budući da su ustavna rješenja realpolitički zasnovana na mirovnom rješenju, koje je tada bilo prioritet“, rekao je Filandra, objašnjavajući da ustav nije donio nove politike, nego je „ratne energije i ideologije samo pretočio u pravnu normu“.
Ističe da je današnje stanje posljedica toga što nikada nije napravljen jasan otklon od ratne politike i struktura. „Kako nisu eliminirane političke snage koje su bile sukobljene u ratu, a to se iz međunarodne zajednice moglo učiniti zabranom određenih političkih subjekata, tako nismo dobili prostor za nastanak novih političkih ideja“, naveo je.
Upozorava da politički sistem nosi brojne slabosti koje proizvode demokratski deficit, ali dodaje da odgovornost ne može uvijek biti svaljena na Dejton. „Ne možemo se sve vrijeme kriti iza loših dejtonskih rješenja. Unutar naših državnih i društvenih aktera nema dovoljno političke volje, znanja i hrabrosti da se iskorači u nova rješenja. Okovani smo nacionalizmom i taj nacionalizam smatram ključnim problemom“, istaknuo je.
Posebno problematičnim smatra etnički princip organizacije vlasti koji, kako kaže, stoji na putu građanskoj demokratiji. „Nama u osnovi nedostaje istinske legitimacije države. Još mnogi politički akteri ne pristaju na činjenicu državnog subjektiviteta BiH, mada to neće javno priznati, te sve rade na njenoj disfunkcionalnosti“, rekao je Filandra.
Govoreći o demokratskom funkcionisanju institucija, naglasio je da BiH nema razvijenu demokratsku tradiciju. „Sada smo na razini proceduralne demokratije, a ispod te ‘korektnosti’ caruje nepotizam, plemenska i krvna praksa, nejednakost svake vrste, zloupotreba vlasti, sveopća diskriminacija drugoga, korupcija, tenderska privreda“, kazao je, dodajući da je demokratija „krhka biljka koju treba stalno njegovati“.
Prema njegovim riječima, minimalne ustavne promjene koje bi BiH pomjerile iz „dejtonske zamke“ bile bi ukidanje tročlanog Predsjedništva BiH i uvođenje jednog predsjednika države, te ukidanje mehanizma koordinacije.
Na pitanje mogu li domaći politički akteri provesti takve promjene, Filandra kaže da nemaju ni kapacitet ni volju: „Nije nam jasno da nije jednostavno uspostaviti, obrazovati i demokratski profilirati odgovorne, stručne i politički moderne političke elite. Stalno smo u izborima, mijenjamo aktere, ali pomaka nema.“
Ipak, uprkos složenosti sistema, ostaje optimista: „Bosanskohercegovačko društvo je znatn
