Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) smatra da dvadeset i osam godina poslije, Dejtonski mirovni sporazum predstavlja simbol ustrajnosti i trajne želje Bosne i Hercegovine i njenih građana za stabilnošću, napretkom i prosperitetnom budućnosti unutar šire evropske porodice.
– Bosna i Hercegovina je održala svoj kontinuitet kao jedinstvena, suverena, međunarodno priznata, uz izmijenjenu unutrašnju strukturu sa dva entiteta koja pravno postoje na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma – naveli su iz OHR-a na mreži X.
Također su istakli da su sporazumom, ne samo zaustavljena bolna stradanja, već i otvoren put ka obnovi i pomirenju.
– Izazovi još uvijek postoje, ali nema sumnje da je postignuta izuzetna transformacija od ratom razorene zemlje do zemlje-kandidatkinje za članstvo u EU. Uprkos sjenama prošlosti, Dejtonski sporazum je i dalje temelj za mirnu i prosperitetnu budućnost – naveli su iz OHR-a.
Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, parafiran je na današnji dan prije 28 godina. Radi se o dokumentu/pravnom aktu, sporazumnog karaktera, kojim je službeno okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.), a koji je parafiran 21. novembra 1995. godine u vojnoj zračnoj bazi ‘Wright-Patterson’ kod grada Daytona, u američkoj saveznoj državi Ohio.
Mirovni pregovori odvijali su se od 1. do 21. novembra 1995. godine pod imperativom zaustavljanja rata, a Dejtonskim mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri naroda i ostalih, te dva entiteta – FBiH i RS, uz dogovor da se arbitraža u vezi s brčanskim koridorom realizira naknadno.
Glavni akteri mirovne konferencije – prvi predsjednik Predsjedništva tadašnje Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik bivše Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu.
