Novi izvještaj OHR-a o Bosni i Hercegovini upozorava na zastoj u provođenju reformi, političke tenzije i pogoršanje medijskih sloboda, dok se kao jedan od rijetkih pozitivnih pomaka izdvaja uspješna primjena novih izbornih tehnologija na Općim izborima održanim 4. oktobra 2026. godine.
U polugodišnjem izvještaju Ureda visokog predstavnika, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra, navodi se da Bosna i Hercegovina nije ostvarila potreban napredak u usvajanju ključnih zakona za nastavak evropskih integracija.
Prema pisanju Detektora, koji je imao uvid u dokument, posebna zabrinutost iskazana je zbog političkih pritisaka na institucije, problema u pravosuđu, veličanja osuđenih ratnih zločinaca i neriješenog finansiranja javnog RTV sistema.
Izborne tehnologije ocijenjene uspješnim, ali zabilježene zloupotrebe u kampanji
OHR je pozitivno ocijenio uvođenje skenera glasačkih listića i novog softvera za obradu izbornih rezultata. Istaknuto je da tokom izbora nije bilo većih tehničkih poteškoća te da nijedno biračko mjesto nije moralo odustati od novog sistema glasanja.
Primjena tehnologije omogućila je objavljivanje prvih preliminarnih rezultata ubrzo nakon zatvaranja birališta, što je u izvještaju označeno važnim napretkom za izborni proces u BiH.
Ipak, OHR upozorava da su u predizbornom periodu zabilježena povećana javna izdvajanja, finansijski podsticaji pojedinim grupama i intenziviranje javnih radova praćeno političkim porukama.
Ukazano je i na nastavak etničke polarizacije medija te povećanu upotrebu društvenih mreža u izbornim kampanjama.
Bez ključnih zakona za evropski put BiH
Jedna od najvažnijih primjedbi odnosi se na izostanak usvajanja novog Zakona o Sudu BiH i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.
Riječ je o propisima koji predstavljaju važne uslove za napredak u evropskim integracijama, a njihov izostanak OHR povezuje s političkim i institucionalnim preprekama jačanju vladavine prava.
U dokumentu se ukazuje i na probleme u provođenju odluka Ustavnog suda BiH, posebno kada je riječ o postupanju vlasti Republike Srpske.
Kao pozitivan pomak navodi se uspostavljanje sistema provjere imovinskih kartona pravosudnih funkcionera, što je doprinijelo napretku BiH u ispunjavanju preporuka antikorupcijskog tijela Vijeća Evrope GRECO.
OHR upozorava na ugroženu budućnost BHRT-a
Posebno mjesto u izvještaju zauzima stanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini.
OHR navodi da politički utjecaj, finansijska zavisnost od javnih sredstava i oglašavanja te nedovoljno transparentno vlasništvo nad medijima nastavljaju ograničavati uređivačku nezavisnost.
U dokumentu se ističe da je BiH na ovogodišnjem Indeksu slobode medija Reportera bez granica zauzela 90. mjesto među 180 država, što je, prema izvještaju, najlošiji plasman u posljednjih dvadeset godina.
Posebno se upozorava na finansijske probleme BHRT-a i neprovođenje propisa koji uređuju javni radiotelevizijski sistem.
Prema ocjeni OHR-a, eventualni prestanak rada državnog javnog servisa ugrozio bi medijski pluralizam, dostupnost pouzdanih informacija i napredak Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.
Veličanje ratnih zločinaca i pritisci na povratnike
Izvještaj se bavi i pojavama negiranja genocida, veličanja osuđenih ratnih zločinaca i incidentima usmjerenim prema povratničkim zajednicama.
OHR posebno navodi slučajeve javnog veličanja Ratka Mladića nakon njegove smrti, uključujući murale, grafite i komemorativne skupove.
Podsjeća se da su negiranje genocida i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca obuhvaćeni odredbama Krivičnog zakona BiH, uz upozorenje na važnost postupanja nadležnih pravosudnih institucija.
U izvještaju su spomenute i tenzije tokom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, uključujući pokušaje ograničavanja isticanja zastava s ljiljanima na području Republike Srpske.
Neriješeno pitanje državne imovine i političke tenzije
OHR upozorava i da tokom izvještajnog perioda nije ostvaren napredak u rješavanju pitanja državne imovine.
Prema ocjeni iz dokumenta, izostanak odgovarajućeg zakonskog rješenja produžava pravnu nesigurnost i otežava ekonomski razvoj države.
U izvještaju se razmatra i političko djelovanje lidera SNSD-a Milorada Dodika, uz ocjenu OHR-a da njegova retorika doprinosi produbljivanju političkih podjela i osporavanju pojedinih državnih institucija.
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović odbacila je navode iz izvještaja, ocijenivši dokument manipulativnim i zasnovanim na netačnim tvrdnjama.
OHR je ukazao i na nedostatke u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, navodeći međunarodne posljedice za finansijski položaj BiH.
Prema pisanju Detektora, izvještaj bi trebao biti razmatran na narednom sastanku nadležnih međunarodnih tijela.
