Rast cijena u regiji mogao bi povećati cijene lijekova u BiH

Građane Bosne i Hercegovine od juna bi mogla dočekati nova poskupljenja lijekova, jer rast cijena u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji direktno utiče na maksimalne veleprodajne cijene lijekova na domaćem tržištu.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH pojasnili su da se, prema važećoj regulativi, okvir za formiranje cijena lijekova u BiH određuje na osnovu prosječne cijene lijeka u referentnim zemljama, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.

“Kada u tim zemljama dolazi do povećanja cijena lijekova, dolazi do povećanja i maksimalne veleprodajne cijene lijeka u BiH, i samim tim proizvođači dobijaju prostor za podizanje cijena lijekova. Novi izračun će stupiti na snagu u junu i tada kod lijekova za koje bude dobijena viša maksimalna veleprodajna cijena, proizvođači mogu podići cijene”, kazali su iz Agencije, pišu Nezavisne novine.

Iz Agencije navode da se trajni prekidi u snabdijevanju lijekovima najčešće dešavaju iz komercijalnih razloga, odnosno zbog ukidanja dozvole ili zato što proizvođač ne ulazi u postupak obnove dozvole.

“Kada su u pitanju privremeni prekidi, oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovnog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja”, pojašnjavaju iz Agencije.

Dodaju da veći broj lijekova ima generičke paralele, odnosno lijekove s istom aktivnom supstancom, u istom farmaceutskom obliku i iste jačine, ali drugog proizvođača.

“Stoga nedostatak lijeka na tržištu ne znači i nedostupnost terapije za pacijenta. Mi smo u svakodnevnoj komunikaciji sa proizvođačima i veleprometnicima. U prošloj godini smo nestašicu prevenirali na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje, obnovu, izmjenu dozvole za stavljanje u promet u BiH kvalitetnih, efikasnih i bezbjednih lijekova, čime smo uticali na brži dolazak lijeka do pacijenta”, ističu iz Agencije.

Kako su pojasnili, Agencija odobrava i promet lijeka proizvedenog za drugo tržište, u skladu sa specifikacijom koju je odobrila sama Agencija.

“BiH nije članica Evropske unije i kao tržište je otvorenija u odnosu na države članice EU. Na ovaj način naša slabost prerasta u našu prednost”, zaključili su iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Dodatni pritisak na cijene lijekova mogla bi donijeti i nova evropska pravila o pročišćavanju otpadnih voda, prema kojima bi farmaceutska i kozmetička industrija trebalo da snose najveći dio troškova uklanjanja ostataka lijekova iz otpadnih voda.

Cilj tih pravila je smanjenje zagađenja rijeka, jezera i podzemnih voda, ali proizvođači upozoravaju da bi dodatni troškovi mogli opteretiti proizvodnju jeftinijih terapija, posebno generičkih lijekova.

Generički lijekovi posebno su osjetljivi jer imaju niže cijene i manju zaradu, a koriste se u liječenju čestih bolesti poput dijabetesa, visokog pritiska, srčanih oboljenja i infekcija. Stručnjaci upozoravaju da bi dio proizvođača mogao odustati od proizvodnje pojedinih lijekova, što bi povećalo rizik od nestašica.

S druge strane, naučnici upozoravaju da su ostaci antibiotika i drugih lijekova sve prisutniji u vodi i okolišu, što povećava rizik od razvoja otpornosti bakterija na antibiotike. Zbog toga smatraju da su dodatne mjere pročišćavanja važne za zaštitu javnog zdravlja.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ranije je kazala da su lijekovi u BiH već duže vrijeme preskupi.

“U regionu je totalno drugačija priča i nije strano čuti da mnogi od naših građana odlaze u Srbiju da nabavljaju lijekove”, kazala je Marić i dodala da su marže na lijekove previsoke.

“Prostora za pojeftinjenje sigurno ima, ali mislim da je ovdje neka druga poenta njihove priče, a posebno kada vidimo koliko je apoteka po gradovima otvoreno, što pokazuje da je to i te kako unosna branša”, kazala je Marić.

Ona je dodala da se u apotekama danas prodaje širok asortiman proizvoda, zbog čega smatra da su apoteke sve više nalik klasičnim trgovinama.

“Apoteka je postala klasična trgovina, tako i ne čudi zašto ne žele da cijene ne budu niže”, kazala je Marić.

pročitajte i ovo