Rodno zasnovano nasilje nad ženama ostaje jedan od najozbiljnijih društvenih problema u Bosni i Hercegovini, a njegov najekstremniji oblik, femicid, je i tokom 2025. godine nastavio izazivati zabrinutost javnosti.
Iako objedinjeni zvanični podaci o broju ubistava žena za 2025. godinu još nisu dostupni, nezvanične procjene zasnovane na medijskom izvještavanju ukazuju na najmanje pet slučajeva femicida.
Institucionalno praćenje: Šta kaže izvještaj GREVIO komitetu?
U nedostatku zvaničnih statistika, obratili smo se Agenciji za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, gdje nam je potvrđeno da je prikupljanje podataka o ubistvima žena za 2025. godinu još uvijek u toku. Takođe, iz Agencije ističu da, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH, kontinuirano prate provedbu Istanbulske konvencije (ključnog međunarodnog dokumenta koji se odnosi na sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama), te redovno dostavljaju izvještaje GREVIO komitetu i Komitetu potpisnica Istanbulske konvencije Vijeća Evrope.
Posljednji takav izvještaj dostavljen je u decembru 2025. godine a izdvaja se nekoliko važnih zaključaka:
- Bosna i Hercegovina nasilje nad ženama formalno prepoznaje kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije.
- Preventivne mjere postoje, ali su često kratkoročne i projektno orijentisane, bez sistemskog praćenja rezultata.
- Nedostaje jedinstven, centralizovan sistem za prikupljanje podataka o nasilju nad ženama, što otežava praćenje i planiranje prevencije.
- Procjene rizika u slučajevima ponovljenog nasilja nisu dovoljno razvijene, što može povećati opasnost od smrtonosnih ishoda.
- Iako postoje mehanizmi saradnje institucija, njihova primjena u praksi nije uvijek ujednačena.
Zaključak GREVIO komiteta je jasan: Dosljedna i koordinisana provedba zakona i mjera ključna je za sprečavanje femicida.
„Želimo da naglasimo da je sprječavanje i suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama i nasilja u porodici najbolja preventiva femicidu, jer pravovremeno zaustavljanje i sprječavanje nasilja je od krucialnog značaja za sprječavanje dalje eskalacije koja nažalost veoma često ima i smrtonosne posljedice.“ saopšteno je iz Agencije.
Jedna država, dva aršina: Kako entitetska linija diktira sigurnost žena
Jedan od značajnijih koraka napravljen je u maju 2025. godine, kada je Federacija BiH usvojila izmjene i dopune Krivičnog zakona kojima se femicid tretira kao teško ubistvo žene, uz kazne od najmanje deset godina do dugotrajnog zatvora. Izmjene obuhvataju i krivična djela poput seksualnog nasilja, zloupotrebe položaja, prinude na spolni odnos i iskorištavanja djece u pornografske svrhe.
Dodatni pomak predstavlja i usvajanje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Federaciji BiH, koji uvodi:
- elektronsko praćenje počinitelja sa zabranom prilaska
- hitne zaštitne mjere koje provodi policija
- besplatan SOS telefon dostupan 24 sata
- strožije kazne za kršenje zaštitnih mjera
- sveobuhvatnu medicinsku, psihološku i pravnu podršku žrtvama
Međutim, femicid još uvijek nije definisan kao posebno krivično djelo na državnom nivou, niti postoji takva odredba u Krivičnom zakoniku Republike Srpske, zbog čega pravna zaštita žena nije ujednačena širom zemlje. Naime, nedavno objavljeno istraživanje Detektora pokazuje da je u Republici Srpskoj proces tekao u potpuno suprotnom smjeru. Iako je sličan nacrt zakona bio u proceduri, on je povučen nakon agresivne kampanje antirodnih udruženja.
Kako navode stručnjaci iz civilnog sektora, izostanak jasne definicije femicida i hitnih mjera u RS-u dovodi do toga da policija i sudovi neujednačeno postupaju, ostavljajući žrtve na milost i nemilost sporoj birokratiji.
Iako su pomaci u Federaciji BiH obećavajući, stvarni efekti zavise od dosljedne primjene, ali i od činjenice da bez ujednačenog zakona na državnom nivou, pravna zaštita žene u BiH zavisi isključivo od entitetske linije na kojoj živi.
Brojevi koji upozoravaju
Prema podacima UNICEF-a, u Bosni i Hercegovini je tokom 2024. godine svakog mjeseca jedna žena izgubila život zbog rodno zasnovanog nasilja. U isto vrijeme, SOS linije za prijavu nasilja zaprimile su više od 17.000 poziva u posljednje tri godine, što jasno govori koliko žena pomoć traži daleko od očiju javnosti.
Takođe istraživanje UNICEF-ovog U-Reporta, provedeno među 325 mladih osoba, pokazalo je da:
- više od 58% mladih smatra da je edukacija ključna za prevenciju nasilja
- svega 14% vidi rješenje prvenstveno u poboljšanju zakona
Slične zaključke donosi i istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT, prema kojem 73% mladih vjeruje da su žene i djevojčice češće žrtve nasilja.
Dodatno istraživanje UN Reporta, provedeno na 637 ispitanika, pokazalo je da se o rodno zasnovanom nasilju i dalje nedovoljno govori, čak 45% ispitanika navodi da se ova tema uopšte ne obrađuje u školama i na fakultetima.
Građanski pritisak i međunarodna podrška
Tokom 2025. godine više od 100.000 građana Bosne i Hercegovine svojim potpisima podržalo je inicijative za uvođenje femicida u krivično zakonodavstvo Federacije BiH, kao i donošenje novog zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj.
Istovremeno, Evropska unija i Ujedinjene nacije pokrenule su program vrijedan 7,5 miliona eura s ciljem jačanja prevencije i podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja, uključujući femicid. Ipak, uprkos zakonodavnim pomacima i rastućoj javnoj svijesti, femicidi se i dalje bilježe.
Između napretka i stvarnosti
Bosna i Hercegovina je u posljednjih nekoliko godina napravila određene institucionalne korake, kako od strateških dokumenata i međunarodnih obaveza pa do izmjena zakona. Ipak izvještaji i statistike pokazuju da prostor za napredak ostaje velik.
Prevencija nasilja, pouzdana evidencija, edukacija mladih i brza reakcija institucija i dalje su ključne mjerljive tačke stvarne sigurnosti žena u BiH. Jer iza svake statistike ne stoji samo broj, već prekinut život koji je mogao biti spašen.
Ovaj članak nastao je uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru programa Mreže za izvještavanje o različitosti. Za njegov sadržaj isključivo je odgovoran implementator, Udruženje “Zemlja djece u BiH” i on ne odražava nužno stavove Evropske unije niti Mreže za izvještavanje o različitosti.
Napisao: Ali Huremović
