Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se svake godine uz koordinaciju međunarodne organizacije Alzheimer’s Disease International (ADI). Ovaj dan pokrenuli su ADI i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 21. septembra 1994. godine, u znak sjećanja na dr. Aloisa Alzheimera, njemačkog psihijatra i neuropatologa koji je početkom 20. vijeka prvi opisao bolest.
Više od 55 miliona oboljelih u svijetu
Danas u svijetu s demencijom živi više od 55 miliona ljudi, a procjene govore da bi se do 2050. godine taj broj mogao gotovo utrostručiti. Alzheimerova bolest predstavlja najčešći oblik demencije i spada u progresivne bolesti mozga koje uzrokuju propadanje nervnih ćelija, gubitak pamćenja, promjene u ponašanju i poteškoće u svakodnevnom životu. Stručnjaci naglašavaju da demencija nije normalan dio starenja.
Rani znakovi bolesti
Rani znakovi Alzheimerove bolesti uključuju probleme s pamćenjem, gubljenje orijentacije u prostoru i vremenu, poteškoće u govoru i pisanju, kao i promjene u raspoloženju. U kasnijim fazama bolest dovodi do potpunog gubitka samostalnosti i potrebe za stalnom njegom.
Rizični faktori
Rizik od razvoja bolesti raste nakon 65. godine, a na njega utiču naslijeđe, pol i porodična anamneza. Dodatni faktori rizika vezani su za način života i opšte zdravstveno stanje – hronične bolesti, izolovanost, fizička neaktivnost, nezdrava ishrana, pušenje, alkohol i nedostatak sna.
Liječenje i terapija
Iako lijek za Alzheimerovu bolest ne postoji, rana dijagnoza i terapija mogu značajno usporiti njen tok i poboljšati kvalitet života oboljelih i njihovih porodica. Uz farmakološku terapiju, od velikog značaja su i nefarmakološki pristupi poput fizičkih vježbi, radne i muzičke terapije te grupnih aktivnosti.
Prevencija i zdrave navike
Ljekari naglašavaju i važnost prevencije kroz zdrave navike – uravnoteženu ishranu, fizičku aktivnost, dovoljno sna i društvenu uključenost, što sve može doprinijeti očuvanju moždanih funkcija i smanjenju rizika od demencije.
