Bosna i Hercegovina ponovo je dospjela u fokus međunarodne javnosti nakon što je britanski Guardian objavio tekst o sve izraženijim neslaganjima između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih partnera oko imenovanja novog visokog predstavnika.
Prema pisanju Guardiana, američka ambasada u Sarajevu zaprijetila je da će SAD preispitati svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH, nakon što evropske države nisu podržale kandidata kojeg je preferirao Washington, piše The Guardian.
Na sastanku Vijeća za provedbu mira, PIC-a, koje nadzire provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, SAD su podržale italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija. Velika Britanija, Francuska, Njemačka i većina evropskih država podržale su francuskog izaslanika za Zapadni Balkan Renéa Troccaza.
Administracija Donalda Trumpa, kako piše Guardian, istovremeno se zalagala i za smanjenje ovlasti visokog predstavnika u provođenju principa Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH u kojem je poginulo 100.000 ljudi.
Američka ambasada u Sarajevu objavila je na platformi X da SAD primaju k znanju evropski neuspjeh da postignu konsenzus o evropskom kandidatu, navodeći da su razočarane jer su podjele spriječile PIC da izabere novog visokog predstavnika.
„Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite odgovornosti prema Bosni i Hercegovini primoravaju Sjedinjene Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini“, navedeno je u objavi.
Guardian podsjeća da SAD više nemaju značajno vojno prisustvo u BiH, gdje djeluje manja mirovna misija Evropske unije, ali da Washington i dalje ima snažan politički uticaj kroz PIC i bilateralne odnose.
PIC bi krajem mjeseca ponovo trebao pokušati postići dogovor o imenovanju visokog predstavnika, a do tada bi se, prema pisanju Guardiana, mogli pojaviti i kompromisni kandidati.
Jedan evropski zvaničnik sugerisao je da bi regionu možda koristilo smanjenje američke uloge, zbog rastućih sumnji u motive Trumpove administracije.
Guardian navodi i da su SAD prošle godine ukinule sankcije Miloradu Dodiku, proruskom lideru bosanskih Srba i zagovorniku secesije, nakon, kako se navodi, višemilionske lobističke kampanje u Washingtonu.
List piše i da su SAD vršile pritisak na odlazećeg visokog predstavnika Christiana Schmidta da podnese ostavku nakon što je nametnuo kaznene mjere Dodiku zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma.
U tekstu se navodi i da članovi porodice i saradnici Donalda Trumpa pokazuju sve veći poslovni interes za BiH, uključujući posjetu Donalda Trumpa Jr. Banjoj Luci u aprilu, gdje je bio gost Dodikovog sina.
Politički analitičar za Balkan Jasmin Mujanović ocijenio je za Guardian da je Trumpova administracija pogrešno procijenila svoj uticaj na evropske članice PIC-a.
„Amerikanci su, čini se, mislili da je gotovo nebitno šta Evropljani misle i pretpostavili su da će ih oni slijediti. Mislim da je to bilo pogrešno čitanje trenutka“, rekao je Mujanović.
Dodao je da se ne čini da su se SAD široko konsultovale sa saveznicima prilikom izbora Landija, te da se otvara pitanje zašto Washington toliko insistira na tom kandidatu.
Prema izvještajima sa sastanka PIC-a održanog u Sarajevu, SAD su Landija, kako piše Guardian, promovisale snažnije nego sama Italija.
Kurt Bassuener, suosnivač berlinskog think tanka Democratization Policy Council, smatra da se ne radi samo o izboru jedne osobe.
„Ovo nije samo kadrovska odluka. Ovo je strateška odluka i mora biti integrisana u regionalnu strategiju“, rekao je Bassuener.
Prema njegovim riječima, američki stav ne djeluje motivisan samo ideološki, nego i poslovnim interesima.
„Čini se da je to posao broj jedan: dobiti koncesije, dobiti ugovore i izvlačiti, izvlačiti, izvlačiti“, kazao je Bassuener.
