Cijene goriva ponovno divljaju!
Nastavak ratnih sukoba i napada na Bliskom istoku te ponovno zatvaranje Hormuškog moreuza doveli su do novog rasta cijena nafte i naftnih derivata na svjetskim tržištima.
Posljedice su se brzo osjetile i u Bosni i Hercegovini, gdje su poskupjeli i dizel i benzin, dok je na pojedinim pumpama u Tuzli cijena goriva preko noći porasla za 20, 30 pa i 50 feninga po litru.
Vozači u Tuzli nove cijene dočekuju bez većeg iznenađenja, jer su navikli da gorivo poskupi gotovo preko noći, svjesni da na takva kretanja teško mogu uticati.
„Ne mislim ništa nego pitam se dokle će to ići, samo toliko. Kada bude penzija naspem, evo penzija naspem i bit će do penzije.“
„Cijene su užasne, za napustit. Njemačka pravo, gas. Samo za 20 brate naspem.”
„Pa previše, za ovaj standard previše.“ kazali su građani Tuzle.
Posljedice novih cijena goriva građani bi mogli osjetiti i kroz skuplju robu u marketima, jer rast troškova transporta često utiče na krajnje cijene proizvoda.
Na udaru je i privreda, posebno kompanije koje zavise od teretnog prevoza, distribucije i proizvodnje.
Veća izdvajanja za dizel povećavaju troškove dopreme sirovina i isporuke gotovih proizvoda, zbog čega se dio tog tereta nerijetko prenosi na kupce.
„Značajan dio našeg društva, posebno građani i privrednici koji su svakodnevno upućeni na različite oblike transporta, direktno zavisi od nafte i naftnih derivata. To se naročito odnosi na dizel, koji je tradicionalno zastupljeniji na našem tržištu i čija cijena raste brže. Kada je riječ o privredi, takva poskupljenja smanjuju njenu konkurentnost, otežavaju planiranje troškova i povećavaju ukupne transakcione izdatke. Privrednici koji posluju na domaćem tržištu taj dodatni teret na kraju najčešće prenose na krajnje potrošače.“ naveo je Admir Čavalić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Dok građani u Bosni i Hercegovini rast cijena goriva uglavnom osjete direktno kroz veće račune i skuplju robu, pojedine evropske zemlje koriste različite mehanizme kako bi ublažile posljedice energetskih poskupljenja.
„Šta država može uraditi? Prije svega, trebalo bi izbjegavati ekonomski i politički populizam, jer takve mjere ne donose dugoročne rezultate. To smo mogli vidjeti proteklih mjeseci i godina, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u susjednim zemljama, poput Hrvatske i Srbije. Dugoročno je potrebno raditi na jačanju konkurencije na tržištu nafte i naftnih derivata, jer veća konkurencija može smanjiti troškove i uticati na niže cijene. Kratkoročno, država se može privremeno ili trajno odreći dijela akciza, pa čak i u potpunosti ukinuti akcize na određeni period. Najveća odgovornost za donošenje takvih odluka nalazi se na državnom nivou Bosne i Hercegovine.“ dodaje Čavalić.
Osim nafte i naftnih derivata, proteklih dana značajno je porasla i nabavna cijena prirodnog gasa, energenta koji domaćinstva u Bosni i Hercegovini koriste za grijanje, kuhanje i druge svakodnevne potrebe.
„Ruski Gazprom Export povećao je Energoinvestu nabavnu cijenu prirodnog gasa za 14,42 posto za treći kvartal ove godine, te će ona iznositi 0,99019 KM Sm³. Riječ je o cijeni koju određuje prodavac i na koju Energoinvest ne može uticati.” kazao je federalni ministar rudarstve i industrije Vedran Lakić na svom Facebook profilu.
Rast cijena nafte, goriva i prirodnog gasa tako se ne zaustavlja samo na računima građana, već se prelijeva na troškove prijevoza, proizvodnje i svakodnevne potrošnje. Koliko će taj udar biti snažan, zavisit će od daljeg kretanja cijena energenata i reakcije nadležnih institucija.
