Toplotni valovi predstavljaju jedan od najznačajnijih vremenskih rizika po zdravlje stanovništva tokom ljetnih mjeseci, a iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica upozoravaju da se posljednjih godina bilježi njihov sve veći intenzitet i učestalost.
Prema prognozama meteoroloških službi, u narednim danima očekuju se izrazito visoke temperature zraka koje mogu nepovoljno uticati na zdravlje građana. Posebno su ugrožene starije osobe, djeca, trudnice, osobe sa hroničnim bolestima, kao i građani koji rade ili duže borave na otvorenom prostoru.
Iz INZ-a navode da visoke temperature mogu dovesti do dehidracije, toplotne iscrpljenosti, sunčanice, ali i pogoršanja postojećih zdravstvenih stanja.
“Visoke temperature mogu dovesti do dehidracije, toplotne iscrpljenosti, sunčanice i pogoršanja postojećih zdravstvenih stanja”, navodi dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo INZ-a.
Toplotni valovi posebno ugrožavaju djecu, starije osobe i hronične bolesnike
Kako bi se smanjio rizik od zdravstvenih tegoba izazvanih vrućinama, građanima se preporučuje da tokom dana unose dovoljno vode, čak i kada ne osjećaju žeđ. Alkoholna pića, veće količine kafe i zaslađeni napici trebali bi se izbjegavati jer mogu doprinijeti dehidraciji organizma.
Boravak na otvorenom potrebno je planirati u jutarnjim ili večernjim satima. Ukoliko je izlazak neophodan u periodu od 10 do 17 sati, preporučuje se zaštita od sunca, boravak u hladu i češće pauze.
Građanima se savjetuje nošenje lagane odjeće od prirodnih materijala i svijetlih boja, kao i zaštita glave šeširom ili kapom. Oči je potrebno zaštititi sunčanim naočalama, posebno prilikom dužeg boravka vani.
Prostorije bi trebalo provjetravati rano ujutro i navečer, dok je tokom dana preporučljivo držati spuštene roletne, zavjese ili druge zaštite od direktnog sunčevog zračenja kako bi se spriječilo prekomjerno zagrijavanje prostora.
Intenzivne fizičke aktivnosti, sportske treninge i radove na otvorenom potrebno je prilagoditi vremenskim uslovima i planirati ih u ranijim jutarnjim ili večernjim satima. Tokom velikih vrućina preporučuje se smanjenje fizičkih napora i češće pravljenje pauza.
Iz INZ-a savjetuju i laganiju ishranu, uz povećan unos voća i povrća. Tešku, masnu i teško probavljivu hranu trebalo bi izbjegavati jer dodatno opterećuje organizam.
Posebna briga o najugroženijim osobama
“Djeca, starije osobe, trudnice i osobe sa hroničnim bolestima posebno su osjetljive na djelovanje visokih temperatura. Potrebno je redovno pratiti njihovo stanje, osigurati dovoljan unos tečnosti i omogućiti boravak u rashlađenim prostorijama”, napominje dr. Kuduzović.
Iz Instituta posebno upozoravaju da se djeca, starije osobe i kućni ljubimci nikada ne smiju ostavljati u parkiranom vozilu, čak ni na kratko vrijeme. Temperatura u unutrašnjosti automobila može porasti za više desetina stepeni u vrlo kratkom periodu, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
Medicinsku pomoć potrebno je odmah potražiti u slučaju pojave izražene slabosti, vrtoglavice, mučnine, jake glavobolje, ubrzanog rada srca, povišene tjelesne temperature, poremećaja svijesti ili gubitka svijesti.
Iz INZ-a poručuju da briga o zdravlju tokom ljetnih mjeseci podrazumijeva odgovorno ponašanje i prilagođavanje svakodnevnih aktivnosti vremenskim uslovima, jer se pravovremenim pridržavanjem preporučenih mjera može značajno smanjiti rizik od štetnih posljedica visokih temperatura.
