Vino i srce već decenijama su tema rasprava. Dok se crno vino često hvali zbog antioksidansa, sve je više dokaza da čak i male količine alkohola mogu štetno djelovati na zdravlje srca. Pijenje vina ima i kratkoročne i dugoročne posljedice, a stručnjaci sve češće upozoravaju da ni „umjerena“ konzumacija nije bez rizika. Povremena čaša vina može donijeti određene koristi, ali ako ne pijete, nema razloga da počnete zbog zdravlja.
Kontradiktorne poruke o vinu
Crno vino sadrži polifenole i resveratrol, antioksidanse koji mogu podržati zdravlje krvnih sudova i smanjiti oksidativni stres. Ipak, novija istraživanja pokazuju da koristi od vina često nisu rezultat samog vina, nego zdravijih životnih navika onih koji ga povremeno piju – poput uravnotežene ishrane, redovnog kretanja i manjeg stresa.
Prehrambena stručnjakinja Michelle Routhenstein naglašava: „Pravi saveznik srca su svakodnevne navike poput zdrave hrane, kretanja, odmora i upravljanja stresom, a ne vino u čaši.“
Kratkoročni učinci vina na srce
Konzumacija vina može imati različite, često privremene, učinke na rad srca i krvni pritisak.
Fluktuacije krvnog pritiska
Jedna do dvije čaše možda neće izazvati promjene, ali tri ili više mogu privremeno sniziti pritisak, da bi ga kasnije povećale. Takve oscilacije dodatno opterećuju srce.
Sindrom “prazničnog srca”
Pretjerano pijenje alkohola, uz pojačan unos kafe i slane hrane tokom praznika, može izazvati poremećaje srčanog ritma poznate kao „holiday heart syndrome“.
Smanjenje lošeg holesterola (LDL)
Neka istraživanja pokazuju da crno vino može uticati na snižavanje LDL holesterola, ali to nije razlog da se preporuči alkohol. Stručnjaci savjetuju da se prednost da zdravoj prehrani.
Antioksidativni efekat
Resveratrol iz crnog vina povezuje se s usporavanjem starenja i boljom elastičnošću krvnih sudova, no slične učinke moguće je postići unosom bobičastog voća, oraha i maslinovog ulja – bez alkohola.
Dugoročni učinci vina na zdravlje srca
Povećanje triglicerida
Alkohol podiže nivo triglicerida u krvi, što doprinosi stvaranju naslaga u arterijama i povećava rizik od srčanih i moždanih udara.
Rizik od alkoholne kardiomiopatije
Dugotrajno pretjerano pijenje slabi srčani mišić i remeti njegovu funkciju, jer alkohol oštećuje srčane ćelije.
Nedostatak vitamina
Alkohol sadrži kalorije, ali ne i hranjive tvari, što s vremenom dovodi do manjka vitamina važnih za srce, posebno tiamina (vitamina B1).
Atrijska fibrilacija
Alkohol može izazvati nepravilnosti u srčanom ritmu, poznate kao atrijska fibrilacija. Osobe koje ne piju imaju manji rizik od ovog poremećaja.
Povišen krvni pritisak
Čak i male količine alkohola mogu stimulisati simpatički nervni sistem, izazivajući povišene otkucaje srca i krvni pritisak.
Nekadašnje tvrdnje da vino smanjuje upale danas su preispitane – alkohol i šećer u vinu zapravo mogu povećati upalne procese u tijelu.
Vino i visok pritisak
Osobe s povišenim krvnim pritiskom trebale bi biti posebno oprezne. Studije pokazuju da i jedna čaša vina dnevno može povećati rizik od hipertenzije za više od 10 posto. Stručne smjernice sve češće preporučuju smanjenje ili potpunu apstinenciju od alkohola.
Vino i lijekovi za pritisak
Alkohol može umanjiti djelovanje lijekova za pritisak i izazvati nuspojave poput vrtoglavice, ubrzanog rada srca ili poremećaja ritma. Ljekari savjetuju da se osobe koje uzimaju terapiju posavjetuju s doktorom prije konzumacije bilo kojeg alkoholnog pića.
Koliko vina je sigurno?
Ne postoji „sigurna“ granica koja garantuje zaštitu srca. Prema najnovijim preporukama, žene ne bi trebale prelaziti jednu čašu dnevno, a muškarci dvije. Ipak, stručnjaci naglašavaju da nema razloga počinjati piti vino ako to već ne radite.
Mišljenje stručnjaka
Umjerenost je ključ, ali i granica koju je lako preći. Povremena čaša vina uz obrok vjerovatno neće naštetiti, no redovno pijenje povećava rizik od srčanih bolesti, visokog pritiska i poremećaja ritma. Osobe koje osjećaju umor, loš san ili ubrzano lupanje srca nakon vina, trebale bi razmotriti potpunu apstinenciju.