Godišnji odmor u BiH za veliki broj zaposlenih nije dovoljno dug, ali ni potpuno oslobođen poslovnih obaveza. Ispitanici u prosjeku imaju 21,6 dana odmora, dok bi željeli 29,6 dana, odnosno gotovo osam dana više.
Pokazalo je to regionalno istraživanje o godišnjim odmorima koje je tokom juna provela grupacija Alma Career, u okviru koje posluje portal MojPosao.ba. Istraživanje je obuhvatilo 1.145 ispitanika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjeverne Makedonije.
Tek 30 posto ispitanika iz BiH smatra da ima dovoljno slobodnih dana, dok ih 58 posto želi duži odmor. Dodatnih 12 posto smatra da postojeći broj dana odmora nije odgovarajući jer premalo slobodnog vremena negativno utječe na produktivnost.
Potreba za dužim odmorom raste s godinama. Zaposleni mlađi od 30 godina željeli bi u prosjeku 27,8 dana, oni između 30 i 45 godina 29,5, dok bi starijima od 45 godina odgovaralo 30 dana godišnjeg odmora.
Godišnji odmor u BiH često ne znači prekid s poslom
Iako bi odmor trebao omogućiti potpuni predah, 42 posto ispitanika navelo je da je nadređenima tokom odmora dostupno uvijek ili često. Kolegama iz vlastitog odjela dostupno je 33 posto zaposlenih, a kolegama iz drugih odjela 22 posto.
Ovakvi podaci pokazuju da značajan broj radnika ni tokom godišnjeg odmora ne uspijeva napraviti potpuni odmak od poslovnih obaveza, što može umanjiti kvalitet odmora i oporavka.
Najmanje odmora kod malih i domaćih privatnih poslodavaca
Broj slobodnih dana razlikuje se u zavisnosti od veličine kompanije i njene vlasničke strukture. Zaposleni u malim kompanijama i institucijama imaju prosječno 19,3 dana odmora, u srednje velikim organizacijama 22,2, a u velikim 22,6 dana.
Razlika je još izraženija kada se posmatra vrsta poslodavca. Radnici u državnim kompanijama i institucijama imaju prosječno 24,1 dan odmora, zaposleni u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu 22,4, dok radnici kod domaćih privatnih poslodavaca imaju 20,5 dana.
Istraživanje tako ukazuje na značajan jaz u pogodnostima između državnog sektora, kompanija u stranom vlasništvu i domaćih privatnih firmi.
Dio povišice zamijenili bi za dodatne slobodne dane
Koliko zaposleni cijene slobodno vrijeme pokazuje podatak da bi svaki četvrti ispitanik u BiH bio spreman dio povišice zamijeniti za veći broj dana godišnjeg odmora. Još 43 posto bi takvu mogućnost razmotrilo u zavisnosti od visine povišice, dok 32 posto ne bi pristalo na zamjenu.
Udio onih koji bi bez dodatnih uslova prihvatili više odmora umjesto povišice veći je u BiH nego u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji. U Hrvatskoj bi to učinilo 15 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 22 posto ispitanika.
Regres očekuje nešto više od polovine zaposlenih
Regres ove godine očekuje 53 posto ispitanika iz BiH, a najčešće računaju na iznos do 1.000 KM. Mogućnost isplate raste s veličinom kompanije, pa regres očekuje 32 posto zaposlenih u malim, 57 posto u srednje velikim i 61 posto u velikim organizacijama.
Bosna i Hercegovina u regionalnom poređenju ima najniži udio zaposlenih koji očekuju regres. U Hrvatskoj ga očekuje 59 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 87 posto ispitanika.
