Godina 2025. u Bosni i Hercegovini bila je obilježena snažnim društvenim, političkim i ekonomskim potresima koji su otvorili ključna pitanja o funkcioniranju države i njenom evropskom putu. Od povećanja minimalne plate i građanskog bojkota trgovina, preko teških tragedija i važnih jubileja, do političkih kriza i međunarodnih sporova, događaji iz 2025. ostavili su dubok trag u javnosti.
Minimalna plata 1.000 KM
Od 1. januara 2025. godine minimalna plaća u Federaciji BiH povećana je sa 619 na 1.000 KM. Odluka je predstavljena kao historijski iskorak u zaštiti radničkih prava, ali je istovremeno izazvala upozorenja poslodavaca o rastu troškova i mogućem ugrožavanju malih firmi. Mjera je otvorila široku raspravu o fiskalnoj održivosti i dugoročnim efektima na tržište rada.
Građanski bojkot trgovina
Početkom godine građani su masovno bojkotovali trgovačke lance zbog rasta cijena i poslovnih praksi. Akcija, pokrenuta putem društvenih mreža, rezultirala je padom prometa i korekcijama cijena u pojedinim lancima, te je ostala zapamćena kao rijedak primjer uspješnog građanskog ekonomskog pritiska.
Pronađeno 31 dijete u kući u Brčkom
Slučaj u kojem je u Brčkom pronađeno 31 dijete u nehumanim uslovima šokirao je javnost i ukazao na ozbiljne propuste sistema socijalne zaštite. Pokrenute su istrage i najavljene reforme, ali je povjerenje javnosti u institucije ostalo poljuljano.
30. godišnjica genocida u Srebrenici
U julu je obilježeno 30 godina od genocida u Srebrenici. Komemoracije u Potočarima i širom svijeta bile su praćene snažnim porukama o potrebi očuvanja istine i suzbijanja negiranja genocida. Jubilej je ponovo otvorio rasprave o obrazovanju, zakonodavstvu i suočavanju s prošlošću.
Mediji pod pritiskom: BHRT i Al Jazeera Balkans
Tokom 2025. BHRT je nastavio raditi pod teškim finansijskim opterećenjem, dok je Al Jazeera Balkans ugašena, čime je medijska scena ostala bez jednog od najutjecajnijih regionalnih kanala. Ovi događaji dodatno su naglasili krizu javnog informisanja i medijskog pluralizma u BiH.
Smrt Halida Bešlića
Odlazak muzičke legende Halida Bešlića u oktobru obilježio je godinu snažnim emotivnim reakcijama javnosti. Njegova smrt označila je kraj jedne muzičke epohe i ostavila veliki prazninu na kulturnoj sceni BiH.
Dolazak Frontexa
U oktobru je Frontex započeo operativno djelovanje u BiH, što je ocijenjeno kao važan korak u saradnji s EU i jačanju kontrole migracija. Događaj je posmatran i kao politički signal da BiH ostaje dio evropskog sigurnosnog okvira.
Tragedija u Domu penzionera u Tuzli
Požar u Domu penzionera u Tuzli, u kojem je stradalo 17 štićenika, potresao je zemlju i otvorio pitanje sigurnosti i odgovornosti u ustanovama socijalne zaštite. Pokrenute su istrage, a slučaj je postao simbol sistemskih slabosti.
30 godina Dejtonskog sporazuma
Obilježavanje 30. godišnjice Dejtona proteklo je u znaku podijeljenih interpretacija – od naglašavanja mira do kritika zbog disfunkcionalnog sistema. Jubilej je ponovo otvorio pitanje ustavnih reformi i budućnosti države.
Femicidi i sigurnost žena
Više slučajeva femicida tokom godine izazvalo je proteste i snažne zahtjeve za izmjenama zakona i jačanjem institucionalne zaštite žena, ističući nasilje nad ženama kao jedno od ključnih društvenih pitanja.
Arbitraže i slučaj Viaduct
Arbitražni sporovi, posebno slučaj Viaduct, dodatno su opteretili državu i otvorili pitanje odgovornosti vlasti za višemilionske gubitke i nove moguće tužbe.
Odnosi SAD – BiH
Godinu su obilježili ukidanje dijela američkih sankcija, fokus na Južnu interkonekciju i odlazak ambasadora Michaela Murphyja, što je ukazalo na promjene u diplomatskom pristupu, ali i kontinuitet američkog angažmana.
Evropski put i političke blokade
Iako je usvojena reformska agenda u okviru Plana rasta, BiH je 2025. završila bez otvaranja pregovora s EU zbog političkih blokada i neprovedenih reformi.
Prijevremeni izbori u RS-u
Prijevremeni izbori za predsjednika RS-a, održani nakon oduzimanja mandata Miloradu Dodiku, dodatno su produbili političke podjele i utjecali na odnose unutar zemlje.
Trgovska gora
Odluka Hrvatske da krene u izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori izazvala je snažne reakcije u BiH i otvorila jedno od ključnih bilateralnih pitanja na kraju godine.
