Jagoda, ponos naše regije; od plantaža u sjeveroistočnoj Bosni do vašeg tanjira, sve što niste znali o jagodama, njihovim blagodatima i slasticama koje osvajaju nepca.
Miris jagoda u sjeveroistočnoj Bosni
Slakoća i miris jagoda, u sjeveroistočnoj Bosni sinonim su za proljeće, a ako se pita domaće ljude, zna se, najbolje jagode dolaze iz Čelića. Ovaj mali kraj godinama njeguje reputaciju jagodarskog centra, gdje crveni plodovi ne rastu samo u plastenicima i baštama, već i u pričama koje se prenose uz kafu.
Sezona jagoda i čelićke pijace
Sezona jagoda u Čeliću nije samo poljoprivredni trenutak, to je vrijeme kada pijace ožive, a miris svježih plodova se uvlači u ulice i mahale, u svaku kuću i svako dvorište. Oni koji su barem jednom probali čelićke jagode, reći će da ih druge ne mogu zamijeniti. Slatke, sočne, s okusom koji podsjeća na djetinjstvo i ručno ubranu jagodu iz bašte.
Dani jagodastog voća: dio tradicije i lokalnog identiteta
Ljubav prema jagodama ovdje je pretočena i u manifestaciju koja se redovno održava pod nazivom “Dani jagodastog voća”. Posljednje, 28. izdanje, održano je od 10. do 12. maja 2024. godine, a Čelić je tih dana postao središte okupljanja proizvođača, privrednika, zaljubljenika u voće i znatiželjnih posjetilaca iz cijele Bosne i Hercegovine. Manifestacija, poznata i kao “Jagodarevo”, uključuje izložbe jagoda, takmičenja najboljih proizvođača, edukativne radionice, kulturno-umjetnički program i gastronomske prezentacije poput “Bosanske sofre”, gdje se tradicionalna jela spajaju s proljetnim slatkoćama.
Zdravstvene koristi jagoda: više od slatkog zalogaja
Osim što mame izgledom i mirisom, jagode su pravo malo čudo prirode. Puna su antioksidansa, vitamina C, vlakana i folne kiseline. Djeluju protivupalno, pomažu zdravlju srca (snižavaju krvni pritsak), a nisu zanemarive ni kada je u pitanju njega kože.
Jagode su siromašne kalorijama, što ih čini idealnim saveznikom za imunitet i probavu.
Iako su slatke, imaju nizak glikemijski indeks i mogu se umjereno konzumirati i kod određenih dijeta. Francuzi ih od davnina smatraju afrodizijakom.
Zanimljivo je da su jagode jedino voće čije sjemenke nisu skrivene unutra, već se nalaze spolja. Prosječna jagoda ima oko 200 sjemenki, sitan detalj koji često promakne dok se jede u zalogajima.
Sa jagodama trebamo biti oprezni. Nisu rijetki slučajevi ni osobe kod kojih ovo voće izaziva jake alergijske reakcije. Osim toga, prije konzumiranja treba obratiti pažnju da li su jagode dobro oprane. U prošlosti su jagode često bile izbjegavane jer su se, navodno, preko njih osobe koje su ih konzumirale zarazile tzv. mišjom groznicom. Istina je slijedeća: hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, poznata i kao “mišja groznica”, akutna je virusna bolest koja se manifestira temperaturom, krvarenjima i oštećenjem rada bubrega, a nerijetko zahtijeva i bolničko liječenje.
Rezervoar zaraze predstavljaju divlji mišoliki glodavci kod kojih virusi ne dovode do pojave simptoma, a svaki tip virusa u pravilu prenosi određena vrsta glodavca. Čovjek se zarazi udisanjem aerosola inficiranog njihovim izlučevinama (poput mokraće, sline ili fecesa), pa je bolest zbog toga i dobila narodni naziv “mišja groznica”. Pod najvećim su rizikom izletnici, pojoprivrednicii, lovci, osobe koje profesionalno ili iz drugih razloga borave u šumskim predjelima te vojnici.
Vrste jagoda: kultivirane i divlje
Na tržnicama i u baštama najčešće srećemo krupne, crvene jagode koje su rezultat pažljivo selektovanih sorti. U svijetu ih postoji više od 600. Među njima se izdvajaju poznate sorte poput „Clery“, „Joly“, „Alba“, „Asia“ i „Marmolada“. Svaka sorta ima svoje osobine: od slasti, preko otpornosti, do izdržljivosti na transport. Ako nas pitate, najbolja je ona koja dolazi iz Čelića, sorta nam nije bitna.
S druge strane, šumske jagode, sitnije, ali izrazito mirisne, rastu spontano na rubovima šuma, livadama i planinskim predjelima. Njihova sezona dolazi nešto kasnije, a berba zna biti prava potraga. Osim svježe, koriste se u likerima, džemovima i čajevima, a u narodnoj medicini već decenijama imaju posebno mjesto.
Zašto jagoda nije pravo voće?
Iako je svakodnevno doživljavamo kao voće, botanički gledano, jagoda to zapravo nije. Ono što mi jedemo nije sam plod, već prošireni dio cvijeta, a sjemenke koje vidimo na površini su zapravo pravi plodovi. Priroda, kako to često biva, opet je odlučila da nas malo zbuni.
Kako prepoznati idealno zrelu jagodu?
Zrela jagoda nije samo stvar boje (iako ona govori mnogo). Idealna jagoda je duboko crvene boje, sjajna i miriše i prije nego je približimo nosu. Treba biti čvrsta, ali ne pretvrda, bez bijelih ili zelenih dijelova. Preveliki plodovi često budu vodenasti, dok one srednje i manje veličine kriju najviše okusa. Berba ujutro, nakon što rosa ispari, najbolji je trenutak ako je želite svježu i punu arome.
Jagode u narodnoj medicini
U domaćim ljekarijama naših nena, jagoda je bila i više od deserta. Sušeni listovi koristili su se za pripremu čajeva koji pomažu kod probave i pročišćavanja organizma. Kašasta maska od svježih jagoda stavljala se na lice za osvježenje kože i smirivanje upala. Sirup od jagoda bio je jedan od onih pripravaka koji se rado pripremao za djecu, ne samo zbog zdravlja, nego i zbog toga što niko nije pravio grimase dok ga pije.
Savjeti za uzgoj jagoda kod kuće
Za one koji žele da se okušaju u jagodarskom zanatu, treba znati da jagoda voli sunce, rahlo i ocjedito tlo, te umjereno zalijevanje. Sadi se u proljeće ili jesen, a poželjno je oko biljke staviti sloj slame ili agrotekstila da bi plod ostao čist i suh. Redovna prihrana i uklanjanje starih listova osiguravaju bogatiji rod. Na balkonu, u visećim saksijama, jagode rastu jednako lijepo, samo ih treba čuvati od jakog vjetra i pretjerane vlage. Najveći svjetski proizvođač jagoda je SAD, dok se u BiH jagoda posebno uzgaja u Posavini i Sjeveroistočnoj Bosni
Domaće slastice i zimske zalihe
U domaćim kuhinjama, jagoda je zvijezda. Od pita koje se tope pod viljuškom, do laganih salata s mentom i limunom, pekmeza i sirupa, pa sve do domaćeg sladoleda i čokoladnih preliva. Jagode se odlično slažu s vanilijom, čokoladom, korom limuna, medom i jogurtom.
Mnogi je zamrzavaju, opranu, osušenu i složenu u kutije i tako čuvaju proljeće u zamrzivaču za hladne dane kad zatreba podsjetnik na maj.
Jagoda kao simbol proljeća
Dok su police na pijacama i u piljarama pune ubranih plodova, sezona jagoda u Čeliću podsjeća da proljeće ovdje ima svoj miris, ukus i boju. I da je ponekad dovoljno samo par zrelih jagoda da dan postane lakši.
