Na tridesetu godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, nezavisna asocijacija intelektualaca “Krug 99” odlučila je inicirati reformu Ustava Bosne i Hercegovine, potaknuta najvećom političkom i sigurnosnom krizom u zemlji od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, najavljeno je na pres-konferenciji održanoj uoči sesije o temi “Reformom Ustava na građansko-demokratskim principima izvjestan je izlaz iz permanentne krize“.
Asocijacije je najavila i da će cjelovit tekst predloženih principa ustavne reforme biti predočen javnosti tokom idućeg mjeseca.
– Naša meritorna radna grupa već je pristupila definisanju principa reforme Ustava BiH na građansko-demokratskim principima koji su pouzdan izlaz iz permanentne i još složenije krize. Pri tome se polazi od najznačajnijih dokumenata Ujedinjenih nacija, internacionalnih deklaracija o ljudskim građanskim i političkim pravima, ključnih dokumenata iz evropske pravne stečevine, vrijednostima liberalne demokracije. Biće naglašena jednakopravnost svakog građanina Bosne i Hercegovine kao nositelja državnog suvereniteta, koja mora biti garantirana, obezbijeđena i implementirana u svim aspektima društva. Definitivno, Bosna i Hercegovina mora biti država republikanskog tipa svih njenih građana, jednakog aktivnog i pasivnog biračkog prava, koji zajedno uz puno uvažavanje etničkih, vjerskih i kulturoloških raznolikosti, tvore bosansku naciju – kazao je na pres-konferenciji uoči današnje sesije “Kruga 99” predsjednik te asocijacije Adil Kulenović.
Principi ustavne reforme polaziće od toga da je Bosna i Hercegovina suverena država sa svojim teritorijalnim integritetom i cjelovitošću, što proizlazi iz njenog hiljadugodišnjeg kontinuiteta. U ovim principima, narodi nisu nositelji državnog suvereniteta već građani Bosne i Hercegovine čiji suverenitet je neprenosiv i nepodjeljiv.
– Vjerujem da ćemo cjelovit tekst predočiti domaćoj i inostranoj javnosti kao i relevantnim političkim subjektima tokom idućeg mjeseca – kazao je Kulenović.
Gost-uvodničar na sesiji, prof.dr. Enver Halilović, na pres-konferenciji je kazao da je izmjena diskriminatornog, etnopolitičkog Ustava BiH građanskim demokratskim ustavom jedini put trajnog rješenja izgradnje političko-pravnog poretka Bosne i Hercegovine.
– U BiH je danas imamo sigurnosno-političku krizu. U datim odnosima rukovodstva Republike srpske i državnih organa vlasti, radi se o klasičnom secesionnističkom državnom udaru na ustavno-pravni suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Suspendirani su: Ustav BiH, Sud i Tužilaštvo BiH, državna policijska agencija za istragu i zaštitu. To je školski primjer otcjepljenja jednog dijela teritorije od ostatka države, što je praktično secesionistički antidržavni sigurnosni akt – rekao je Halilović.
S druge strane, navodi on, zahtjev HDZ-a BiH za tzv. legitimno predstavljanje i izbor je separatistički zahtjev uime jednog naroda koji također, u nekoj fazi, može prerasti u sigurnosni problem. Politički predstavnici HDZ-a, članovi rukovodstva represivnih organa vlasti, ne podržavaju privođenje rukovodstva RS pred lice pravde, dodao je.
U objema krizama u BiH, sigurnosno-političkoj i političko-sigurnosnoj, direktno su involvirane susjedne države Srbija i Hrvatska, potpisnice Daytonskog sporazuma, na osnovu njihovih tzv. specijalnih odnosa s entitetima BiH. One su svoje nacionalne interese u BiH, zaštitu dejtonskih nadležnosti RS, odnosno obezbjeđenje tzv. legitimnih interesa Hrvata, internacionalizirale na sve adrese širom svijeta.
Ratna etno-politička ideja dejtonskog ustava o tri etno-biološka naroda u BiH je službena, ustavno-pravna platforma permanentne bosanskohercegovačke političke krize postdejtonske Bosne. Ustav BiH situira narode u međusobnoj konfrontaciji i u njoj traži mehanizme njihove međusobne zaštite u međuetitetskom vetu, naglašava Halilović također.
Po njegovim riječima, iz aktuelne sigurnosno-političke krize ne može se trajno izaći na mehanizmima etničko-entitetskog ustava BiH i rada državnih institucija izgrađenih na etničkom principu.
– To potvrđuju i pokazuju smjena Prlića, na jednoj, kao i Poplašena i Šarovića, na drugoj strani. Umjesto njih, nakon njihovih smjena, na istim projektima danas rade i djeluju Čović i Dodik – kazao je.
Državni aministrativno-institucionalni organi vlasti – sud, policija, Oružane snage BiH nisu konstituisani niti rukovodno niti u strukturi zaposlenih na funkcionalnim principima rada i sposobnosti izvršavanja poslova zbog kojih postoje.
– Imajući u vidu presude Internacionalnog krivičnog suda u Hagu o karakteru rata u BiH 1992-1995., njegove presude o dva udružena zločinačka poduhvata, današnju praksu funkcioniranja BiH na Daytonskom ustavu, šest presuda Evropskog suda za ljudska prava, presude Ustavnog i drugih sudova u BiH, aktuelnu političko-sigurnosnu situaciju u zemlji, smatramo da je izmjena diskriminatornog, etno-političkog Ustava BiH građanskim demokratskim ustavom, jedini put trajnog rješenja izgradnje političko-pravnog poretka Bosne i Hercegovine i stvaranja sigurnosti za sve njene građane i samu državu – zaključio je ovaj uvodničar na pres-konferenciji održanoj uoči redovne sesije „Kruga 99“.
Drugi uvodničar, prof.dr. Šukrija Bakšić, kazao je da zbog konstantne prakse neprovođenja, deklarativno priznata ustavna načela nisu doživjela punu afirmaciju ni u sadržajnom smislu ni u pogledu primjene te nisu ispunila zadatak koji imaju u savremenom ustavnom pravu – da izgrade demokratsko društvo.
– Radi se zapravo o načelima koji su temelji državne zgrade, načelo vladavine prava iz kojeg se izvodi princip ustavnosti i zakonitosti, građanskog suvereniteta, podjele vlasti kako u horizontalnom tako i u vertikalnom pogledu, te je naš današnji cilj da u razgovoru, naše članove ali i širu javnost podsjetimo na značaj ovih načela i njihove dosljedne primjene jer samo na taj način smo uvjereni da se može izgraditi savremeno, prosperitetno bosanskohercegovačko društvo i njegova država – rekao je Bakšić.
