Zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uslova u prvoj polovini 2025. godine, stanje kukuruznih usjeva na području Brčko distrikta BiH je alarmantno. Prema riječima lokalnih poljoprivrednika, ovo je jedna od najtežih sezona u posljednje tri godine.
Kako navode, prošla godina bila je na ivici rentabilnosti, dok će ova, sudeći prema trenutnim prinosima i stanju na terenu, biti još lošija. Dugotrajna suša, zatim iznenadne padavine i grad potpuno su poremetili vegetacijski ciklus kukuruza.
“Ni kiša koja je pala neće pomoći kukuruzu da se oporavi. Nakon više od 40 dana bez padavina, uslijedili su jaki pljuskovi i grad koji su samo dodatno oštetili usjeve. Kukuruz je u većini slučajeva uništen, a ono malo što je ostalo nije u stanju da daje zadovoljavajući prinos”, izjavio je Milorad Kojić, poljoprivrednik iz sela Brezik nadomak Brčkog, koji na vlastitim parcelama ima zasijano oko 15 hektara kukuruza.
On upozorava da bi trenutna situacija mogla imati dalekosežne posljedice i za stočni fond, jer će stočari ostati bez dovoljno hrane za stoku. Mnogi će, kaže, biti primorani da smanje broj grla ili da kupuju uvozni kukuruz, koji je znatno skuplji od domaćeg.
Ulaganja po hektaru, prema procjenama, iznose i do 1.500 KM, a očekuje se da će ovogodišnji prinosi biti minimalni ili potpuno izostati.
Pored vremenskih nepogoda, dodatne probleme poljoprivrednicima zadala je i pojava kukuruzne sovice, poznate i kao noćna sovica. Ovaj štetni insekt uništio je značajne površine pod kukuruzom, a mnogi proizvođači bili su prinuđeni da presiju čak i do 35 hektara.
I pored intervencija, štete od ovog insekta i dalje su vidljive, a usjevi su, kako kaže Kojić, doslovno desetkovani.
“Kukuruz bi sada trebao da bude metar iznad moje glave, a jedva mi doseže do pojasa. Na takvim biljkama nema oplodnje, nema klipa, i kiša više ništa ne može promijeniti. Možda se nešto još spasi na parcelama u nizijskim dijelovima uz Savu, te u krajevima s kvalitetnijom zemljom, poput Vučilovca i podmajevičkih područja”, ističe Kojić.
Poljoprivrednici se sada nadaju reakciji nadležnih institucija i nekoj formi podrške, jer, kako kažu, bez pomoći – mnogi od njih će biti prisiljeni da prekinu proizvodnju.
