Na sesiji Kruga 99 o temi „Internacionalni pritisci i otpor moderne bosanske države“ doktorant Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Ademir Lisica ocijenio je da je geografski položaj Bosne i Hercegovine jedan od ključnih razloga zbog kojih je država konstantno izložena spoljnim pritiscima.
„Koliko su teritorijalne pretenzije opasne, svjedočili smo devedesetih godina tokom srpsko-hrvatsko-crnogorske oružane agresije na nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu. Perpetuiranje Srbije da izgradi svoju poziciju hegemona na prostoru zapadnog Balkana u koliziji je sa izgradnjom dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje koja se nameće kao nužan korak u smjeru pridruživanja cjelokupne regije Evropskoj uniji. Svjesna je toga i Srbija, koja ipak ne odustaje od kontinuiranih pritisaka i napada na državnost i nezavisnost BiH“, kazao je Lisica.
Dodao je da i Hrvatska nastoji propagiranjem modela političke kontrole nad dijelom BiH vršiti pritisak na državu.
„Jasno je da teritorijalne pretenzije Hrvatske i Srbije prema Bosni i Hercegovini neće prestati sve dok ona ne bude dio NATO članstva. Politički pritisci i ugrožavanje državnosti sigurno će biti prisutni i kada bi Bosna i Hercegovina postala punopravni dio NATO saveza, a ovu tezu potvrđuje slučaj Crne Gore, u čiju se unutrašnju i vanjsku politiku kontinuirano miješa susjedna Srbija“, naveo je Lisica.
On smatra da različiti vanjski faktori sve snažnije djeluju na BiH, posebno u posljednjim godinama kada su ojačale desne politike širom Evrope. „Osim potonjih vanjskih faktora koji vrše kontinuiran pritisak na Bosnu i Hercegovinu, vidljivi su i novi akteri koji imaju imperativ da prošire svoj geopolitički uticaj na ovaj prostor. Prije svega tu je Mađarska, koja svojim destruktivnim akcijama narušava odnose sa BiH i narušila ih je u prethodnom periodu, ali i Izrael, čije aktivnosti nisu bezazlene, niti minorne. Ono što otežava poziciju BiH jeste sprega i nezvanično političko savezništvo osovine Srbija–Izrael–Mađarska, te Izrael i Hrvatska. Podržavanjem separatističkih intencija Dodikovih Srba, Mađarska, Izrael, Srbija i Hrvatska vrše kontinuiran pritisak, koji komplicira unutrašnje stanje države Bosne i Hercegovine“, naglasio je Lisica.
Diplomata i publicista Fuad Đidić ocijenio je da je BiH postala poprište sudara dvije oprečne doktrine. „Doktrina ‘ruskog svijeta’ ogorčeno se hrve sa doktrinom ‘stabilokratije’ koju zagovara Zapad. Na jednoj strani nalazi se Rusija i Srbija, odnosno osovina ‘MBB’ – Moskva, Beograd, Banja Luka, dok na drugoj dijametralno oprečnoj strani nalazi se Britanija, Njemačka, Italija i dijelom Turska“, kazao je Đidić.
Pojašnjava da Zapad budućnost BiH vidi kroz „očuvanje konstitutivnosti, dogovora naroda i koncesija“, dok je u doktrini „ruskog svijeta“ u prvi plan stavljeno „političko pokroviteljstvo, predominacija pravoslavnog pola i okončanje zapadne dominacije“.
„Rusija svoju diplomatiju prema Bosni zasniva u suštini na strahu – ‘samo ako nas se bojite možete biti dobri sa nama’, dok Zapad svoju diplomatiju zasniva na očuvanju balansa vojnih jedinica EUFOR-a i Kancelarije visokog predstavnika“, dodao je Đidić.
Podsjetio je da su u protekla dva mjeseca predstavljene tri diplomatske inicijative za Balkan – turska Balkanska mirovna platforma, italijanska inicijativa o Ponovnom ujedinjenju Balkana i Berlinski proces pod predsjedavanjem Velike Britanije, koji u oktobru u Belfastu okuplja predstavnike 15 zemalja.
Đidić je ocijenio da je „skandalozna konferencija za štampu Lavrova i Dodika u Moskvi 9. septembra bila u funkciji diplomatskog udara na BiH i na pomenute inicijative“. „Prvi puta Lavrov je Bošnjake ovom prilikom prozvao ‘muslimanima’ i tako prihvatio Dodikov militarni vokabular, a Federaciju BiH nazvao ‘muslimansko-hrvatska federacija’, dok je Dodik u njegovom prisustvu zatražio ‘treći entitet za Hrvate u BiH’. Lavrov je na ovoj konferenciji o Bosni i Hercegovini prešao ‘psihološki rubikon’“, naglasio je Đidić.
„Ministar Lavrov drugačijim narativom zapravo je rekao da budućnost ove zemlje vidi kroz politiku dalje eskalacije krize i ‘političkog pravoslavlja’, te zbog toga odbacuje sve diplomatske platforme, inicijative ili konferencije o multilateralnim rješenjima“, dodao je.
Na kraju je poručio da Krug 99 nudi rješenja. „Nudimo model Bosne i Hercegovine zasnovane na evropskim standardima, na implementiranim presudama Evropskog suda za ljudska prava. To smo zapisali u našem krunskom dokumentu ‘Bijela knjiga o sigurnosti’ kao i u Prijedlogu nacrta novog Ustava Bosne i Hercegovine kojeg ćemo saopštiti javnosti vrlo brzo. Naša moderna BiH, sa evropskim standardima, jedini je izlaz iz ovog stanja beznađa i apatije“, zaključio je Đidić.
