Status grada u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno ima 23 jedinice lokalne samouprave, među kojima su Sarajevo, Mostar, Tuzla, Zenica, Bihać, Goražde, Livno, Široki Brijeg, Gradačac i Visoko, kao i druge lokalne zajednice koje su ispunile zakonske ili posebne kriterije.
Iz Federalnog ministarstva pravde potvrđeno je da su u proceduri za sticanje statusa grada općine Kiseljak i Tomislavgrad. Prijedlog da Kiseljak postane grad nije dobio potrebnu podršku u Domu naroda Parlamenta FBiH u junu ove godine, dok inicijativa Tomislavgrada još čeka stav Vlade FBiH.
Prema Zakonu o načelima lokalne samouprave, status grada može se dobiti federalnim zakonom na osnovu sporazuma o udruživanju dviju ili više općina, kao i odlukom općinskog vijeća ukoliko općina ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno gradsko središte s najmanje 10.000. Automatski status grada imaju i sve općine koje su sjedišta kantona, bez obzira na broj stanovnika, dok izuzetke mogu dobiti i one općine koje imaju poseban historijski ili kulturni značaj.
Šta status grada u praksi donosi? Prema riječima Amira Kupusije, zamjenika direktora za usluge članstvu Saveza općina i gradova FBiH, razlika je uglavnom simbolična. Funkcionalno se nadležnosti ne mijenjaju, ali jedinice lokalne samouprave sa statusom grada imaju bolji pristup EU fondovima. Druga razlika je terminološka – gradovima upravljaju gradonačelnik i gradsko vijeće, dok općinama načelnik i općinsko vijeće.
– U Federaciji BiH postoji monotipski model lokalne samouprave, što znači da sve jedinice imaju iste nadležnosti bez obzira na veličinu ili razvijenost. To otežava rad manjim zajednicama i ograničava razvoj većih gradova. U budućnosti bi trebalo razmotriti višetipski model, u skladu s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi – izjavio je Kupusija.
Kako naglašava, monotipski sistem osigurava formalnu jednakost, ali u praksi stvara poteškoće i za manje i za veće lokalne zajednice. Višetipski model mogao bi omogućiti funkcionalniji, pravedniji i efikasniji razvoj lokalne samouprave.
