Prema najnovijim saznanjima, osobe s krvnom grupom A mogle bi imati veći rizik od razvoja autoimune bolesti jetre, ozbiljnog stanja koje može dovesti do teškog oštećenja ovog organa. Nasuprot tome, osobe s krvnom grupom B pokazuju najmanju vjerovatnost da obole od primarnog bilijarnog kolangitisa (PBC), hronične bolesti koja postepeno može dovesti do zatajenja jetre, piše Daily Mail.
Krvna grupa nasljeđuje se genetski i određena je prisutnošću antigena A, B ili H na površini crvenih krvnih zrnaca. Postoje četiri osnovne krvne grupe: A, B, AB i O.
Analiza provedena na više od 1200 ljudi, među kojima je 114 imalo dijagnosticiranu autoimunu bolest jetre, pokazala je da je krvna grupa A najčešća među oboljelima. Slijedile su grupe O, B i AB.
U studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Medicine upoređivane su krvne grupe 114 oboljelih i 1167 zdravih ispitanika. Među pacijentima, 44 su bolovala od autoimunog hepatitisa, a 70 od PBC-a.
„Može se reći da su osobe s krvnom grupom A imale veću vjerovatnoću za razvoj PBC-a nego osobe s krvnim grupama AB i O“, izjavio je dr. Yi Hong, stručnjak za transfuzijsku medicinu i vodeći autor studije.
Povezanost je bila posebno izražena kod pacijenata s PBC-om, dok kod autoimunog hepatitisa nije bila jednako jasna. Također je potvrđeno da su osobe s krvnom grupom B najmanje sklone razvoju ove bolesti.
Zašto krvna grupa A nosi veći rizik? Potencijalno genetsko objašnjenje
Naučnici smatraju da razlog leži u genima. Osobe s krvnom grupom A češće nose alele HLA-DRB103:01 i DRB104:01, gene koji su ranije povezani s povećanim rizikom od autoimunih bolesti jetre.
Ovi geni imaju važnu ulogu u radu imunološkog sistema jer pomažu tijelu da razlikuje vlastite stanice od štetnih mikroorganizama. Ako taj mehanizam zakaže, imunološki sistem može početi napadati vlastito tkivo.
Autori studije navode i da su žene znatno podložnije ovim bolestima nego muškarci, što se povezuje s hormonima, genetikom i specifičnim imunološkim procesima. Rizik raste i s godinama.
Podmukla bolest koju je teško otkriti na vrijeme
Kada se govori o bolestima jetre, najčešće se prvo pomisli na alkohol ili masnu jetru. Međutim, kod autoimunih bolesti problem nastaje kada imunološki sistem napada stanice jetre, što dovodi do ožiljaka i razvoja ciroze.
Primarni bilijarni kolangitis (PBC) razvija se kada imunološki sistem napada žučne kanale, pa dolazi do nakupljanja žuči i oštećenja jetre.
Rani simptomi često izostaju. Prvi znakovi mogu biti:
- hronični umor
- svrbež kože
- suhe oči i usta
- bolovi u kostima i zglobovima
- nelagoda u trbuhu
Kod mnogih se bolest otkrije slučajno, prilikom rutinskih krvnih nalaza. Do trenutka dijagnoze, trećina pacijenata već ima razvijenu cirozu.
Ograničene mogućnosti terapije
Terapija, bez transplantacije, najčešće uključuje steroide i lijekove koji smanjuju upalu i aktivnost imunološkog sistema. Oni se moraju uzimati dugoročno i mogu izazvati nuspojave poput bolova u trbuhu i probavnih smetnji, a ponekad i pogoršati stanje.
Kada jetra počne otkazivati, transplantacija postaje jedina opcija, ali broj pacijenata koji čekaju organ znatno je veći od broja dostupnih donora.
Stručnjaci upozoravaju da i PBC i autoimuni hepatitis bilježe porast, a kao moguće okidače navode virusne infekcije i izloženost toksinima iz okoline.


