U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku 17. novembra svečano je otkriven spomenik „Cvijet Srebrenice“, rad bosanskohercegovačkog umjetnika Adina Hebiba, kao trajni podsjetnik na žrtve genocida u Srebrenici. Ceremoniji su prisustvovali predstavnici Bosne i Hercegovine, među kojima predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, član Predsjedništva Željko Komšić, ministrica vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija te predstavnice udruženja majki Srebrenice.
Ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija u intervjuu za crnogorski list “Pobjeda” ističe da se inicijativa za postavljanje spomenika odvijala u složenom međunarodnom okruženju.
„Kada smo pokrenuli pitanje postavljanja spomenika žrtvama srebreničkog genocida, gorjela je Ukrajina. Kako smo odmicali, počinjala je da gori i Gaza u kojoj je na djelu nešto što će, vjerujem, i međunarodni sudovi uskoro definirati kao genocid“, rekao je, dodajući da je „svijet podsjetio na ono što je ne samo bosanskohercegovačka, nego i rana cijele regije“.
Lagumdžija podsjeća da je, osim Holokausta, međunarodni sud u Haagu donio presude za genocid u Ruandi i u Srebrenici.
„Pošto je usvojena Rezolucija UN kojom je uspostavljen Dan sjećanja na genocid u Ruandi, smatrali smo obavezom zatvoriti krug i proglasiti Dan sjećanja na genocid u Srebrenici“, naglasio je.
Govoreći o Rezoluciji Generalne skupštine UN iz maja 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, Lagumdžija kaže kako su očekivali da će ona doprinijeti pomirenju zasnovanom na istini i pravdi. Objašnjava i zašto na spomeniku „Cvijet Srebrenice“ ne piše ko je počinio genocid: „Na tabli spomenika moglo je biti ispisano 120 riječi, ali samo onih spomenutih u Rezoluciji. Taj dokument referira na presude za genocid Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću i generalu Nebojši Krstiću.“ Dodaje da pored spomenika postoji QR kod koji vodi do detaljne hronologije genocida, naglašavajući: „Genocid je počinila Vojska Republike Srpske, kojom je komandovao Ratko Mladić.“
Ističe i da su Ujedinjene nacije podigle spomenik, a da je 19 država kosponzorisalo pripremu teksta rezolucije. „Iskreno sam vjerovao i očekivao da će se te 2024. godine Srbija pridružiti i biti kosponzor dokumenta koji osuđuje srebrenički genocid“, rekao je. Smatrao je to mogućim pozivajući se na Deklaraciju o Srebrenici koju je Skupština Srbije usvojila 2010. godine, uz posredovanje Turske i saradnju tadašnjih čelnika Boris Tadića i Harisa Silajdžića.
„Zato je bilo za očekivati da inicijativu UN Srbija iskoristi kako bi potvrdila ono što je već usvojeno u srpskom parlamentu“, rekao je, i dodao da nije očekivao podršku od aktuelnog predsjednika Aleksandra Vučića, ali jeste od države iz „praktično-političkih razloga“.
Lagumdžija je opisao i susret s bivšim ministrom vanjskih poslova Srbije Vukom Jeremićem tokom lobiranja Srbije protiv usvajanja rezolucije. „Možda u lažima možete držati svoje građane, ali ne možete laži pričati ljudima u UN, koji ipak znaju šta je šta“, rekao je Jeremiću. Dodao je da je predložio da UN rezolucija preuzme tekst srpske deklaracije iz 2010. godine ili barem naslov koji glasi: „Uspostavlja se Dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.“ prema njegovim riječima, Jeremić je tražio mogućnost da se iz teksta izbaci riječ „genocid“.
Osvrćući se na 30 godina Dejtonskog sporazuma, Lagumdžija kaže da BiH duguje mir tom dokumentu, ali da on nije definirao ulogu agresora i žrtve. „Ništa osim mira“, odgovorio je na pitanje šta je Dejton donio zemlji, dodajući: „Mir nije sve, ali bez mira ništa nije moguće.“ Naglasio je da je kao tadašnji potpredsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine učestvovao u pripremama državne delegacije za pregovore, ističući da je smatrao kako bi ključni sagovornici morali biti Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, a ne Radovan Karadžić.
Spomenik „Cvijet Srebrenice“ od 17. novembra stoji pred zgradom Ujedinjenih nacija kao globalni simbol sjećanja, opomene i trajnog podsjećanja na najteži zločin počinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
