Šef Misije Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija, potvrdio je da je usuglašen finalni prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici.
– Nakon više krugova inkluzivnih konzultacija, finalni prijedlog Rezolucije “Međunarodni Dan refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici 1995”, od strane “međuregionalne grupe”, otišao prema predsjedniku Opće skuštine UN-a Denisu Frencisu i svim stalnim misijama u UN, objavio je Lagumdžija na mreži X.
A ovo je kompletan tekst rezolucije:
Vođen Poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida,
Pozivajući se na rezoluciju Vijeća sigurnosti 819 od 16. aprila 1993. kojom se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, Rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (“ICTY”) i Rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o uspostavljanje Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove,
Podsjećajući dalje na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim muslimanima počinjen u Srebrenici 1995. godine, posebno Presuda Žalbenog vijeća MKSJ od 19. aprila 2004. (Tužilac protiv Krstića), Međunarodni mehanizam za presudu Žalbenog veća krivičnih sudova od 8. juna 2021. (tužilac protiv Mladića), Međunarodni rezidualni mehanizam za žalbe na krivične sudove, presuda od 20. marta 2019. (Tužilac protiv Karadžića), kao i presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ) od 26. februara 2007. godine, koji je utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida,
Potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti zločina genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava ljudskih prava i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tom cilju, da temeljno istražuju i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravom i obavezama i njihovim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi izbjegli ponavljanje i traženje održivog mira, pravde, istine i pomirenja, za koje učešće žrtava i preživjelih, kao i članova njihovih porodica je centralno,
Pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina za borbu protiv nekažnjivosti i za osiguranje odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge neviđene zločine ostvarene kroz sistem međunarodnog krivičnog pravosuđa, u tom smislu prepoznaje poseban doprinos MKSJ-a i naglašava važnost da međunarodna zajednica bude spremna da preduzme kolektivnu akciju kroz Vijeće sigurnosti, u skladu sa Poveljom, i od slučaja do slučaja za dalje osiguranje odgovornosti za i prevenciju genocida.
Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika generalnog sekretara za prevenciju genocida i odgovornosti za zaštitu; i ističući važnost redovnih brifinga o kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao i govora mržnje i poticanja ranog podizanja svijesti o potencijalnom genocidu,
Također napominjući da krivično gonjenje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i MKSJ, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, ostaje centralno za proces nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te do obnove i održavanja mira u Bosni i Hercegovini, te dalje prepoznajući tu snažnu regionalnu saradnju između nacionalnih tužilaštava je od suštinske važnosti za njegovanje mira, pravde, istine i pomirenje među zemljama u regionu,
Napominjući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojoj je najmanje 8.372 života izgubljeno, hiljade je raseljeno, a porodice i zajednice su devastirane:
1. Odlučuje se da se 11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. koji se obilježava svake godine;
2. Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i obrazovni sistem, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, prema sprječavanju poricanja i iskrivljavanja pojave genocida u budućnosti;
3. Također bez rezerve se osuđuju radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici;
4. Naglašava se važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici kako bi imale dostojanstven pokop i poziva se na nastavak procesuiranja onih počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;
5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodno običajno pravo o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a,
6. Traži se od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši sa svojim aktivnostima priprema za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje se traži od generalnog sekretara da na ovu rezoluciju skrene pažnju svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih nacija i organizacijama civilnog društva, na odgovarajuće poštivanje;
7. Pozivaju se sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresovane strane za obilježavanje Međunarodnog dana, uključujući posebne svečanosti i aktivnosti u znak sjećanja i počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja javne svijesti.
