Sušenje veša na radijatoru je navika koju zimi praktikuju mnogi stanari sa centralnim grijanjem, a sušenje veša na radijatoru već u prvim satima može stvoriti probleme koji se ne vide odmah, ali se kasnije skupo plaćaju.
Iako djeluje praktično, ova navika utiče na vlagu u stanu, kvalitet zraka i opšte zdravstveno stanje ukućana.
Vlaga koja ostaje zarobljena u stanu
Mokar veš u prosjeku sadrži između jedne i dvije litre vode. Kada se sušenje veša na radijatoru odvija u zatvorenom prostoru, ta voda ubrzano isparava i ostaje u zraku. Vlažnost u prostoriji tada može porasti i do 40 posto iznad preporučenih vrijednosti.
Takav zrak postaje težak, zasićen i nepovoljan za boravak, naročito u stanovima sa slabijom ventilacijom i starijom izolacijom, kakvih je mnogo u zgradama građenim osamdesetih i devedesetih godina.
Kako se topao i vlažan zrak hladi na zidovima i prozorima, dolazi do kondenzacije, a vlaga se zadržava na hladnim površinama. Time se stvaraju idealni uslovi za razvoj buđi, oštećenje maltera, pojavu neugodnih mirisa i propadanje namještaja, posebno drvenih elemenata.
Buđ kao nevidljivi neprijatelj zdravlja
Buđ nije samo estetski problem, ona oslobađa spore koje se lako šire zrakom i ulaze u disajne puteve. Dugotrajno izlaganje takvom okruženju može izazvati alergijske reakcije, hronične upale sinusa, česte respiratorne infekcije, pogoršanje astme, iritaciju očiju i kože.
Posebno su ugrožena djeca, starije osobe i oni koji već imaju problema s disanjem. Istraživanja pokazuju da stanovi s povećanom vlagom imaju znatno veći rizik od razvoja hroničnih plućnih oboljenja.
Radijator prekriven vešom hladi prostor
Sušenje veša na radijatoru ne samo da povećava vlagu nego i smanjuje efekat grijanja. Mokrim vešom blokira se širenje toplote, usporava se cirkulacija toplog zraka i stvaraju se hladne zone u prostoriji.
Vlažan zrak se znatno teže zagrijava od suhog, pa iako grijanje radi punim kapacitetom, stan djeluje hladnije. Razlika u temperaturi može biti i do tri stepena, što se tokom grijne sezone jasno osjeti.
Kako sušiti veš bez štete zimi
Najsigurnije rješenje je korištenje moderne sušilice sa kondenzacijom ili toplotnom pumpom, koje danas troše znatno manje energije nego ranije. Ako to nije opcija, veš je bolje sušiti na stalku postavljenom blizu radijatora, ali bez direktnog kontakta, kako bi topli zrak mogao slobodno kružiti.
Redovno kratko provjetravanje, nekoliko minuta svaka dva do tri sata, pomaže da se višak vlage izbaci iz stana. U prostorima gdje se veš često suši, odvlaživač zraka može znatno poboljšati uslove boravka.
Posebno je važno izbjegavati sušenje veša u spavaćim sobama, jer boravak i spavanje u vlažnom zraku direktno povećava rizik od respiratornih tegoba.
Sušenje veša na radijatoru možda štedi vrijeme, ali dugoročno stvara probleme koji se teško rješavaju kada već uzmu maha.
