Iranski Korpus čuvara islamske revolucije upozorio je u utorak da iz regiona neće biti izvezena ni kap nafte ukoliko se nastave američki i izraelski napadi, dok je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio još snažnijim vojnim odgovorom ako Teheran pokuša blokirati izvoz energenata s Bliskog istoka.
Uprkos zaoštrenoj retorici, tržišta su reagovala drugačije, cijene sirove nafte su naglo pale, a globalne berze zabilježile su rast nakon što je Trump izrazio uvjerenje da bi sukob mogao biti okončan brže nego što se ranije očekivalo. To je uslijedilo i nakon imenovanja Mojtabe Khameneija za novog vrhovnog vođu Irana, poteza koji su mnogi analitičari protumačili kao demonstraciju odlučnosti Teherana.
Trump je izjavio da su američki napadi nanijeli ozbiljnu štetu iranskim vojnim kapacitetima te procijenio da bi rat mogao završiti i prije roka od četiri sedmice koji je ranije spominjao, iako nije precizirao kako bi konačni ishod sukoba izgledao.
Izrael tvrdi da je cilj vojne operacije rušenje iranskog klerikalnog sistema vlasti, dok američki zvaničnici navode da je fokus Washingtona uništavanje iranskih raketnih sistema i nuklearnog programa. Trump je, s druge strane, naglasio da bi rat mogao biti okončan tek kada Iran dobije vlast spremnu na saradnju.
Prema podacima iranskog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama, od početka američko-izraelskih napada krajem februara poginulo je najmanje 1.332 civila, dok je više hiljada osoba ranjeno.
Američki predsjednik upozorio je i da bi vojni udari mogli biti znatno intenzivniji ukoliko Iran pokuša spriječiti prolazak tankera kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi oko 20 posto svjetske nafte.
Iranska Revolucionarna garda poručila je da će upravo Teheran odlučiti kada će rat završiti, odbacivši Trumpove izjave kao neutemeljene. Glasnogovornik Garde naveo je da Iran neće dozvoliti izvoz nafte iz regiona ako se nastave napadi SAD-a i Izraela.
Trump je na društvenoj mreži Truth Social ponovio upozorenje, navodeći da će SAD odgovoriti „dvadeset puta snažnije“ ako Iran pokuša zaustaviti protok nafte kroz Hormuški moreuz.
Istovremeno, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi poručio je da Teheran vjerovatno neće nastaviti pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, podsjećajući na, kako je rekao, „gorko iskustvo“ prethodnih razgovora tokom kojih su, uprkos napretku u pregovorima, uslijedili vojni napadi.
Sukob je već ozbiljno poremetio pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, zbog čega tankeri više od sedmicu dana ne napuštaju luke, a proizvođači su bili primorani da smanje ili privremeno obustave proizvodnju jer se skladišta brzo pune.
Imenovanje Mojtabe Khameneija dodatno je smanjilo očekivanja o brzom završetku rata, što je na početku sedmice dovelo do naglog rasta cijena nafte i pada berzi. Situacija se potom djelimično stabilizovala nakon Trumpove procjene da bi sukob mogao biti kratkotrajan, ali i nakon informacija o mogućem ublažavanju sankcija na rusku energiju.
Trump je, nakon razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, najavio da bi Sjedinjene Države mogle ukinuti naftne sankcije za pojedine zemlje kako bi se ublažio pritisak na globalno tržište energenata.
Prema navodima više izvora, to bi moglo uključivati dodatno popuštanje sankcija ruskoj nafti, što bi moglo zakomplikovati zapadne napore da Moskvu kazne zbog rata u Ukrajini. Među razmatranim mjerama spominje se i mogućnost korištenja strateških naftnih rezervi ili ograničavanje američkog izvoza.
Terminski ugovori za naftu Brent u utorak su pali za više od deset posto, nakon što su dan ranije skočili čak 29 posto i dostigli najviši nivo od 2022. godine. Istovremeno su i svjetske berze zabilježile oporavak.
Rast cijena goriva ima snažan politički odjek u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje građani povećanje troškova navode kao jednu od glavnih briga uoči novembarskih izbora za Kongres.
Prema istraživanju koje su proveli Reuters i Ipsos, čak 67 posto Amerikanaca očekuje da će cijene goriva dodatno rasti u narednim mjesecima, dok samo 29 posto ispitanika podržava nastavak rata.
U međuvremenu je u Teheranu zabilježen veliki požar nakon što je pogođena jedna naftna rafinerija, što predstavlja dodatnu eskalaciju napada na energetsku infrastrukturu Irana. Direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio je da bi požar mogao zagaditi zrak, vodu i hranu.
Turske vlasti su također saopćile da je NATO protivzračna odbrana oborila balističku raketu ispaljenu iz Irana koja je ušla u turski zračni prostor, što je drugi takav incident od početka sukoba.
Izraelska vojska navela je da je izvela nove napade u centralnom Iranu, kao i u libanskoj prijestolnici Bejrutu, nakon što je Hezbollah, iranski saveznik, otvorio vatru preko granice.
Istovremeno, u Australiji je pet igračica iranske ženske fudbalske reprezentacije dobilo humanitarne vize nakon što su zatražile azil zbog straha od progona u domovini. Vlada u Canberri najavila je i slanje izviđačkih vojnih aviona na Bliski istok te projektila u Ujedinjene Arapske Emirate kako bi pomogla u odbrani od mogućih iranskih napada.
