Cijena barela Brent nafte, koja se koristi kao globalni referentni standard, u četvrtak ujutro ponovo je prešla granicu od 100 dolara. To se dogodilo samo nekoliko dana nakon što je nakratko porasla gotovo do 120 dolara, pa zatim pala ispod 90, što pokazuje koliko su tržišta posljednjih dana nestabilna usljed napetosti u globalnoj ekonomiji i finansijskim tokovima.
Novi rast cijena uslijedio je nakon iranskih napada na komercijalne brodove u blizini Hormuškog moreuza, što je dodatno pojačalo strahovanja od poremećaja u snabdijevanju energentima. Cijena nafte tako je porasla za više od devet posto.
Procjenjuje se da Iran pojačanim napadima pokušava izazvati značajan ekonomski pritisak na svjetsko tržište kako bi natjerao Sjedinjene Američke Države i Izrael na okončanje sukoba koji traje već dvanaest dana. Ipak, za sada nema naznaka smirivanja situacije.
Iran je gađao naftna polja i rafinerije u državama Zaljeva, a promet kroz Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko petine ukupne svjetske trgovine naftom, gotovo je zaustavljen.
Kao odgovor na poremećaje na tržištu, Međunarodna agencija za energiju odlučila je pustiti na tržište 400 miliona barela nafte iz svojih rezervi za vanredne situacije, što predstavlja najveću takvu intervenciju u njenoj historiji. Sjedinjene Američke Države najavile su da će već naredne sedmice iz strateških rezervi osloboditi dodatnih 172 miliona barela kako bi pokušale ublažiti rast cijena.
Ipak, nastavak sukoba i neizvjesnost oko razvoja situacije dodatno podstiču spekulacije da bi cijene nafte mogle rasti i dalje.
Napetosti su se odrazile i na svjetska finansijska tržišta. Berzanski indeksi u Aziji zabilježili su pad, pa je japanski Nikkei 225 izgubio 1,8 posto, dok je južnokorejski Kospi pao za 1,2 posto. Hongkonški Hang Seng također je oslabio za 1,2 posto, a šangajski kompozitni indeks za 0,6 posto. U Australiji je indeks S&P/ASX 200 pao za 1,7 posto.
Terminski ugovori na američke berzanske indekse također su bili niži za oko jedan posto. Američki dolar ojačao je prema japanskom jenu, dok je euro blago oslabio u odnosu na američku valutu.
Na Wall Streetu su dan ranije indeksi završili bez većih promjena. S&P 500 pao je za 0,1 posto, Dow Jones za 0,6 posto, dok je tehnološki Nasdaq blago porastao za 0,1 posto.
Od početka sukoba, nagle promjene cijena nafte izazivaju snažne oscilacije na globalnim tržištima, ponekad i u razmacima od samo nekoliko sati. Tokom ove sedmice cijena nafte je nakratko dostigla najviše nivoe još od 2022. godine, zbog straha da bi proizvodnja na Bliskom istoku mogla biti dugotrajnije poremećena, što bi moglo pokrenuti novi talas inflacije širom svijeta.
Analitičari kompanije Oxford Economics navode da su posljednjih dana primjetne izuzetno velike promjene u cijeni Brent nafte te da će nestabilnost vjerovatno potrajati dok se ne pojave jasni signali deeskalacije sukoba i ponovnog otvaranja prometa kroz Hormuški moreuz.
Prema njihovim procjenama, u zavisnosti od daljeg razvoja događaja, cijena nafte mogla bi dostići i 140 dolara po barelu.
