Prodromalna faza migrene, poznata i kao premonitorna faza, može biti rano upozorenje da se približava glavobolja. U ovoj fazi mogu se javiti različiti tjelesni, osjetilni i promjene u ponašanju, među kojima su promjene raspoloženja, bol u vratu i osjetljivost na svjetlost, piše Health.com.
Znakovi koji mogu najaviti migrenu
Simptomi prodroma najčešće se pojavljuju 24 do 48 sati prije glavobolje, a sama prodromalna faza, ukoliko se ne liječi, može trajati od četiri do 72 sata. U tom periodu osobe mogu primijetiti promjene raspoloženja, poput anksioznosti, potištenosti ili razdražljivosti.
Mogu se javiti i poteškoće s koncentracijom, poznate kao “moždana magla”, zbog kojih je teže jasno razmišljati, pratiti razgovor ili obavljati svakodnevne obaveze.
Česte su i probavne tegobe, kao što su smanjen apetit, mučnina ili iznenadna želja za određenom hranom. Od tjelesnih simptoma mogu se pojaviti umor, pretjerano zijevanje, bol u vratu i učestalo mokrenje, dok se kod osjetilnih simptoma najčešće spominju pojačana osjetljivost na svjetlost i zvuk.
Prodrom i aura nisu isto
Iako i prodrom i aura mogu prethoditi glavobolji, riječ je o različitim pojavama. Aura se najčešće javlja kao poremećaj vida, naprimjer u vidu treperavih svjetala, cik-cak linija ili slijepih tačaka u vidnom polju.
Mogu se pojaviti i promjene sluha, poput zujanja u ušima, ali i poteškoće s govorom, pronalaženjem riječi ili razumijevanjem onoga što osoba čuje. Ponekad se javlja i slabost jedne strane lica ili tijela.
Aura se uglavnom razvija unutar sat vremena prije glavobolje ili istovremeno s njom, dok se prodrom javlja dan ili dva ranije. Procjenjuje se da fazu aure ima oko 30 posto osoba s hroničnom migrenom.
Kako reagovati kada se migrena najavljuje
Osobama koje imaju hroničnu migrenu ljekar može propisati lijekove poput ergotamina i triptana. Važno ih je uzeti čim se pojave prvi simptomi prodroma, jer je tada veća mogućnost da se napad zaustavi ili ublaži.
Pomoći može i hladan oblog na čelu, odmor u tamnoj i tihoj prostoriji, kao i izbjegavanje poznatih okidača, među kojima su jaka svjetlost, glasni zvukovi i intenzivni mirisi. Važno je ne preskakati obroke i unositi dovoljno tečnosti.
Kako smanjiti rizik od napada migrene
Mnoge navike koje pomažu kod ublažavanja migrene mogu biti korisne i u prevenciji. Preporučuje se izbjegavanje poznatih okidača, redovno uzimanje propisane terapije, izbjegavanje alkohola i pušenja, redovni obroci i umjerena fizička aktivnost.
Dovoljno sna, kontrolisan unos kofeina i bolje upravljanje stresom također mogu pomoći osobama koje imaju migrene. Vođenje dnevnika migrene može biti posebno korisno, jer se bilježenjem ishrane, sna, stresa i simptoma lakše mogu prepoznati lični okidači.
Osobama koje često imaju migrene preporučuje se da se posavjetuju s ljekarom o planu prevencije i načinu reagovanja čim primijete prve simptome prodroma. U slučaju iznenadne i izuzetno jake glavobolje potrebno je odmah potražiti ljekarsku pomoć.
