BiH će učestvovati u procjeni uticaja skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori

Bosna i Hercegovina zvanično je obavijestila Hrvatsku da namjerava učestvovati u postupku procjene uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje dugoročnog skladišta radioaktivnog otpada na lokalitetu Trgovska gora.

Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u junu je obavijestilo BiH o pokretanju postupka i zatražilo odgovor o učešću u prekograničnim konsultacijama u skladu s Espo konvencijom.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH hrvatskoj strani dostavilo je odgovor Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koje je kontakt tačka za provođenje Espo konvencije.

U odgovoru je navedeno da je hrvatska notifikacija nejasna, nepotpuna i neblagovremena, te da nije usklađena s Espo konvencijom i drugim međunarodnim sporazumima.

Iz BiH je ukazano i na nedostatke u dosadašnjem postupanju Hrvatske, uz zahtjev da se cijeli postupak vrati u raniju fazu. Ponovljen je zahtjev za dostavljanje relevantnih informacija i dokumentacije, kao i za formiranje zajedničkog tijela ili zaključivanje posebnog bilateralnog sporazuma.

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH navode da Hrvatska još nije dostavila studiju uticaja na životnu sredinu niti drugu dokumentaciju koja se odnosi na procjenu mogućih posljedica projekta.

Dosadašnjom notifikacijom, kako pojašnjavaju, najavljen je početak konsultacija i javnih rasprava koje bi trebale uslijediti nakon izrade i dostavljanja studije.

Ministarstvo će nastaviti koordinisati aktivnosti institucija u BiH, kao i pravne postupke pred međunarodnim tijelima kojima se osporava projekt skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Stav institucija BiH je da bi radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško trebao biti skladišten u Sloveniji, državi u kojoj je nastao i koja ga je spremna prihvatiti, umjesto u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.

U saopćenju Ministarstva navodi se da bi takvo rješenje bilo prihvatljivije i za stanovništvo BiH i Hrvatske. Izbor lokacije Čerkezovac, prema njihovim tvrdnjama, praćen je kršenjem međunarodnih standarda iz oblasti zaštite životne sredine, nuklearne sigurnosti i ljudskih prava.

pročitajte i ovo