Pokušaj državnog udara u Turskoj, izveden u noći sa 15. na 16. juli 2016. godine, ostavio je duboke posljedice na politički i društveni život zemlje, koja danas obilježava deset godina od jednog od najdramatičnijih događaja u svojoj novijoj historiji.
Petnaesti juli u Turskoj se obilježava kao Dan demokratije i nacionalnog jedinstva, u znak sjećanja na građane koji su izgubili živote suprotstavljajući se vojnoj pobuni, ali i na otpor kojim je spriječeno rušenje demokratski izabrane vlasti.
Pokušaj državnog udara u Turskoj počeo je u večernjim satima
Prvi znakovi da se u zemlji događa nešto neuobičajeno pojavili su se u večernjim satima 15. jula 2016. godine. Vojni avioni nadlijetali su Ankaru, tenkovi i vojnici zauzeli su mostove preko Bosfora u Istanbulu, dok su pripadnici pobunjeničke frakcije unutar oružanih snaga pokušavali preuzeti kontrolu nad ključnim državnim institucijama.
Zauzeta je državna televizija TRT, na kojoj je pročitano saopćenje da je vojska preuzela vlast. Napadnuti su zgrada parlamenta u Ankari, policijske jedinice i drugi važni državni objekti, dok su pojedini visoki vojni zvaničnici bili pritvoreni.
Tadašnji premijer Binali Yıldırım saopćio je da je riječ o nezakonitom pokušaju dijela vojske koji djeluje izvan komandnog lanca. Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan obratio se javnosti putem televizijskog programa i pozvao građane da izađu na ulice i suprotstave se pokušaju preuzimanja vlasti.
Pozivu su se odazvale hiljade ljudi u Ankari, Istanbulu i drugim gradovima. Pobunjenicima su se suprotstavile policijske snage, građani i pripadnici vojske koji su ostali lojalni državnom rukovodstvu. Do jutarnjih sati 16. jula pokušaj državnog udara bio je slomljen.
U sukobima je poginulo više od 250 ljudi, dok su hiljade građana povrijeđene. Turske vlasti taj događaj opisuju kao pokušaj rušenja ustavnog poretka i demokratije, dok su građani koji su izašli na ulice postali centralni dio zvaničnog obilježavanja 15. jula.
Ko je odgovoran za pokušaj preuzimanja vlasti?
Turske vlasti za organizaciju pokušaja državnog udara optužile su pokret povezan s islamskim propovjednikom Fethullahom Gülenom, koji je živio u Sjedinjenim Američkim Državama. Ankara je njegov pokret označila kao terorističku organizaciju FETO.
Gülen je do smrti u oktobru 2024. godine negirao povezanost s pokušajem državnog udara i tvrdio da osuđuje vojno preuzimanje vlasti. Turska je godinama od Sjedinjenih Američkih Država tražila njegovo izručenje, ali ono nikada nije realizirano.
Šta se promijenilo u Turskoj nakon 15. jula?
Nakon što je pokušaj državnog udara u Turskoj zaustavljen, uvedeno je vanredno stanje koje je ostalo na snazi do jula 2018. godine.
Pokrenute su opsežne istrage i hapšenja osoba koje su vlasti povezivale s Gülenovim pokretom i pokušajem preuzimanja vlasti.
Prema podacima koje je prenio Reuters, najmanje 77.000 ljudi je uhapšeno, dok je oko 150.000 državnih službenika, među kojima su bili vojnici, policajci, sudije i prosvjetni radnici, suspendirano ili udaljeno s posla. Zatvorene su ili preuzete brojne obrazovne ustanove, kompanije i mediji za koje su vlasti tvrdile da su povezani s Gülenovom mrežom.
Turske vlasti navodile su da su te mjere bile neophodne kako bi se uklonile strukture koje su predstavljale prijetnju državi. Organizacije za zaštitu ljudskih prava, dio međunarodne javnosti i turska opozicija upozoravali su da su mjere obuhvatile i protivnike vlasti koji nisu bili povezani s pokušajem državnog udara.
Jedna od najvećih političkih promjena uslijedila je nakon ustavnog referenduma održanog 2017. godine. Turska je iz parlamentarnog prešla u predsjednički sistem, ukinuta je funkcija premijera, a izvršne ovlasti u znatno većoj mjeri prenesene su na predsjednika države. Novi sistem u potpunosti je počeo funkcionirati nakon izbora održanih u junu 2018. godine.
Pristalice promjena tvrdile su da je snažnija izvršna vlast potrebna radi političke stabilnosti i sigurnosti države. Kritičari su, s druge strane, ocijenili da je time dodatno koncentrirana politička moć i oslabljen sistem međusobne kontrole institucija.
Bećirović posjetio Ambasadu Turske u BiH
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović danas je povodom Dana demokratije i nacionalnog jedinstva posjetio Ambasadu Republike Turske u Bosni i Hercegovini, gdje je razgovarao s ambasadorom Eminom Aksekijem.
Bećirović je poručio da su građani Turske i državno rukovodstvo u noći sa 15. na 16. juli 2016. godine pokazali odlučnost da zaštite demokratski izabrane institucije i ustavni poredak zemlje. Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina tokom tih događaja podržala Tursku i njen narod, uz opredijeljenost za borbu protiv terorizma i svih oblika nasilnog ekstremizma.
Prema njegovim riječima, događaji iz jula 2016. pokazali su koliko demokratske institucije mogu biti izložene ozbiljnim izazovima, ali i koliko je važno odlučno odbaciti svaki pokušaj nasilnog mijenjanja političkog poretka.
„Republika Turska je dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine“, poručio je Bećirović, navodeći da Bosna i Hercegovina želi da Turska nastavi graditi modernu i prosperitetnu državu koja promovira mir, sigurnost i ekonomski razvoj.
