U Bosni i Hercegovini svake godine završe na otpadu stotine hiljada tona hrane, dok istovremeno više od 18.000 ljudi obroke dobija u približno 60 javnih kuhinja širom zemlje.
Procjene agencija Ujedinjenih nacija pokazuju da jedan stanovnik BiH u prosjeku godišnje baci oko 83 kilograma hrane. Najveći dio otpada nastaje u domaćinstvima, ali značajne količine uništavaju se i u trgovinama, distribuciji i ugostiteljstvu.
Procjenjuje se da se u tim sektorima godišnje baci oko 140.000 tona hrane, između ostalog zbog isteka roka trajanja ili oštećenja ambalaže, iako dio tih proizvoda još uvijek može biti zdravstveno ispravan i pogodan za doniranje.
Podaci dodatno zabrinjavaju kada se uzme u obzir broj građana koji svakodnevno zavise od javnih kuhinja i humanitarnih organizacija.
Predsjednik Udruženja „Mozaik prijateljstva“ iz Banje Luke Miroslav Subašić upozorava da mogućnost doniranja hrane bez plaćanja PDV-a, uvedena izmjenama zakona 2023. godine, još nije zaživjela u mjeri u kojoj bi mogla.
U okviru ovog udruženja djeluje javna kuhinja „Obrok ljubavi“, koja svakodnevno podijeli gotovo 800 obroka. Subašić ističe da upravo donirana hrana omogućava da veliki broj korisnika svakog dana dobije obrok.
Digitalna banka hrane povezuje donatore i javne kuhinje
Nakon izmjena Zakona o PDV-u, Fondacija „Mozaik“ sa partnerskim organizacijama pokrenula je inicijativu kojom se kompanije koje imaju viškove hrane direktno povezuju s javnim kuhinjama i organizacijama koje pomažu socijalno ugroženim građanima.
Jedan od rezultata je digitalna banka hrane Nikogladan.ba.
Za razliku od sistema u kojem se proizvodi prvo dopremaju u centralno skladište, platforma omogućava da hrana ide direktno od kompanije koja je donira do organizacije kojoj je potrebna.
Direktorica Policy Laba Fondacije „Mozaik“ Adnana Mahmutćehajić Čamdžić pojašnjava da je ukidanje PDV-a na doniranu hranu stvorilo uslove da zdravstveno ispravni proizvodi, koje kompanije više ne mogu prodavati, umjesto na otpadu završe kod ljudi kojima su potrebni.
Platforma omogućava da, primjerice, kompanija iz Mostara objavi raspoloživu donaciju, nakon čega se povezuje s odgovarajućom javnom kuhinjom. Donator i korisnik potom dogovaraju preuzimanje, transport i, kada je potrebno, održavanje hladnog lanca.
Time se smanjuje potreba za dodatnim skladištenjem i transportom, a cijeli proces doniranja ostaje evidentiran.
Donacije se rezervišu za manje od 22 sekunde
Na platformi je trenutno registrovano 30 donatora i 34 posrednika, među kojima su javne kuhinje i organizacije koje pružaju pomoć socijalno ugroženim osobama.
Do sada je putem sistema objavljeno 38 donacija ukupne vrijednosti 176.715 KM.
Podatak koji najbolje pokazuje koliko postoji potreba za hranom jeste prosječno vrijeme potrebno da objavljena donacija bude rezervisana. Ono je kraće od 22 sekunde.
Iz Fondacije naglašavaju da ovi podaci ne obuhvataju sve donacije hrane u Bosni i Hercegovini, jer brojne kompanije i mimo platforme pomažu lokalnim zajednicama.
Digitalni sistem trebao bi olakšati i probleme s kojima su se donatori ranije susretali, poput organizacije transporta, nedostatka skladišnog prostora ili nedovoljne informisanosti o tome kojoj organizaciji mogu ponuditi višak hrane.
U pripremi geolociranje najbližih javnih kuhinja
U toku je razvoj nove verzije platforme Nikogladan.ba, koja bi trebala dodatno pojednostaviti doniranje.
Planirano je uvođenje geolociranja, pa će kompanije moći vidjeti koje se javne kuhinje nalaze najbliže lokaciji na kojoj je hrana dostupna.
Sistem bi trebao uzimati u obzir vrstu hrane koju određena kuhinja može prihvatiti, raspoložive kapacitete i mogućnost održavanja hladnog lanca.
Veće količine hrane moći će se raspoređivati između više javnih kuhinja, a najavljeno je i uvođenje obavijesti putem Vibera, automatskih podsjetnika za preuzimanje i potvrdu primopredaje te preciznijeg evidentiranja stvarno preuzetih količina.
Iako su zakonske prepreke za doniranje hrane posljednjih godina smanjene, velike količine hrane koje i dalje završavaju na otpadu pokazuju da mogućnosti za povezivanje viškova sa građanima kojima je pomoć potrebna u BiH još nisu dovoljno iskorištene.
