Sve više ljudi starijih od 50 godina odlučuje uvesti redovnu fizičku aktivnost u svakodnevni život, što može imati brojne koristi za zdravlje, ali stručnjaci upozoravaju da s vježbanjem u ovoj dobi treba početi postepeno i u skladu s vlastitim mogućnostima.
Poseban oprez preporučuje se osobama koje ranije nisu bile fizički aktivne ili imaju višak kilograma. Preintenzivni treninzi na početku mogu povećati rizik od povreda, naročito jer se s godinama prirodno smanjuju mišićna i koštana masa.
Uz pravilno odabranu fizičku aktivnost važna je i prehrana. Proteini imaju značajnu ulogu u očuvanju i izgradnji mišićne mase, a njihove potrebe zavise od zdravstvenog stanja i intenziteta treninga. Za umjereno aktivne osobe starije od 50 godina navodi se dnevni unos od približno jednog do 1,5 grama proteina po kilogramu tjelesne mase.
Preporučuje se kombinovanje biljnih i životinjskih izvora proteina, poput mahunarki, soje, sjemenki, jaja, mliječnih proizvoda, ribe i piletine. Važno je i rasporediti unos proteina tokom dana, umjesto da se najveća količina unosi kroz samo jedan obrok.
Posebnu ulogu imaju i vitamin D, kalcij i magnezij, koji učestvuju u očuvanju zdravlja kostiju i funkciji mišića. Njih je moguće unositi kroz raznovrsnu prehranu, uključujući mliječne proizvode, ribu, jaja, orašaste plodove i sjemenke.
Jednako važna je hidratacija prije, tokom i nakon treninga, jer i premalo i previše tečnosti može negativno uticati na organizam i kvalitet vježbanja.
Kada je riječ o vrsti treninga, ne postoji jedan program koji odgovara svima. Vježbe snage, kardio aktivnosti i njihova kombinacija mogu biti korisne, ali ih je potrebno prilagoditi zdravstvenom stanju, fizičkoj spremnosti i individualnim ciljevima.
Osobama koje nakon duže pauze počinju vježbati, posebno ako imaju hronične bolesti ili druge zdravstvene tegobe, savjetuje se da se prije intenzivnijeg programa posavjetuju s ljekarom ili drugim stručnjakom.
