So ili šećer često se posmatraju kao dva glavna prehrambena problema, ali njihov uticaj na organizam nije isti. Dok se unos soli već godinama povezuje s povišenim krvnim pritiskom, dodatom šećeru se često posvećuje manje pažnje nego što bi trebalo.
Previše natrija, koji se najvećim dijelom unosi kroz so, može doprinijeti povećanju krvnog pritiska. Svjetska zdravstvena organizacija odraslima preporučuje manje od pet grama soli dnevno, što odgovara približno jednoj ravnoj čajnoj kašičici. U tu količinu ulazi i so koja se već nalazi u hljebu, sirevima, suhomesnatim proizvodima i drugoj prerađenoj hrani.
S druge strane, dodatni šećeri ne nalaze se samo u kolačima i slatkišima. Mogu biti prisutni i u sokovima, zaslađenim napicima, pahuljicama, sosovima i brojnim gotovim proizvodima, zbog čega se njihov dnevni unos lako potcijeni.
Kada je riječ o pitanju so ili šećer, odgovor nije potpuno jednostavan. Pojedine analize ukazuju na to da prekomjeran unos dodatog šećera može imati značajan uticaj na krvni pritisak i rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ipak, to ne znači da je so bezopasna, već da unos oba sastojka treba držati pod kontrolom.
Dugoročno visok unos dodatog šećera može doprinijeti povećanju tjelesne težine i metaboličkim problemima, a posebno ga je lako unijeti u većim količinama kroz zaslađene napitke. Takva pića često ne stvaraju isti osjećaj sitosti kao čvrsta hrana, pa se veće količine šećera mogu unijeti gotovo neprimjetno.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da slobodni šećeri čine manje od deset posto ukupnog dnevnog energetskog unosa, dok dodatno smanjenje na oko pet posto može donijeti dodatne zdravstvene koristi.
Smanjenju unosa mogu pomoći jednostavne promjene, češći izbor vode umjesto zaslađenih napitaka, korištenje začina umjesto dodatne soli i veći udio svježih namirnica u svakodnevnoj prehrani. Važno je obratiti pažnju i na deklaracije proizvoda, jer se značajne količine soli i šećera često nalaze u hrani u kojoj ih potrošači ne očekuju.
Kod osoba koje imaju dijabetes, povišen krvni pritisak, bolesti bubrega ili druga hronična stanja, preporučeni unos soli i šećera može biti drugačiji i treba ga prilagoditi savjetu ljekara.
