Neobičan prizor zabilježen je u nedjelju u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. U prostoru muzeja primijećene su osobe koje su pekle prase na ražnju.
Nakon što su fotografije dospjele u javnost, oglasili su se iz Zemaljskog muzeja BiH, navodeći da ovaj slučaj nije izolovan incident, već dio dugogodišnjeg problema vezanog za neriješen status ustanove.
Iz Muzeja tvrde da u samoj zgradi i dalje živi porodica nekadašnjeg domara, s kojom se, kako navode, vode višestruki pravni sporovi. Tvrde i da porodica, osim stambenog prostora, kontinuirano koristi i dio Botaničkog vrta, što, prema njihovim navodima, dovodi do problema i incidenata sa zaposlenicima, posjetiocima i izvođačima radova.
„Nemoćno svjedočimo da se uz zid nacionalnog spomenika prži ajvar ili okreće prase“, poručili su iz Zemaljskog muzeja.
Iz ove ustanove pozvali su nadležne inspekcije, agencije za provođenje zakona i institucije zadužene za zaštitu kulturnog naslijeđa da reaguju i sankcionišu, kako navode, izgrednike. Od Kantona Sarajevo i Općine Centar traže i rješavanje stambenog pitanja porodice koja, prema njihovim tvrdnjama, ugrožava prostor muzeja.
Vrt star više od 110 godina
Botanička bašta Zemaljskog muzeja osnovana je 1912. i 1913. godine, pod vodstvom botaničara Karla Malýa, a danas se prostire na 14.270 kvadratnih metara. U njoj se nalazi 12 naučnih i izložbenih zbirki, odnosno nasada, sa oko 1.000 različitih biljnih vrsta.
Posebnu vrijednost imaju tematski uređene kamenjare koje predstavljaju floru različitih geoloških podloga, među kojima su škriljavac, serpentin, dolomit i krečnjak, kao i flora kanjona, submediterana i Hercegovačkog endemnog centra.
Vrt je imao i značajnu naučnu funkciju. Bio je dio međunarodne mreže za razmjenu sjemena i sarađivao s više od 300 botaničkih vrtova širom svijeta. Prvi katalog razmjene sjemena, Index seminum, objavljen je 1927. godine sa 148 biljnih vrsta, dok je 1990. godine sadržavao 825 vrsta.
Kompleks građen početkom 20. stoljeća
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova zapadnog tipa u BiH. Zbog rasta zbirki, 1909. godine počela je izgradnja novog muzejskog kompleksa sa četiri paviljona i Botaničkim vrtom. Kompleks je završen i otvoren 1913. godine i u njemu je Muzej smješten i danas.
Zbog toga slučaj iz Botaničke bašte otvara i šire pitanje zaštite prostora koji je istovremeno dio muzejskog kompleksa, naučna zbirka i prostor od historijskog i kulturnog značaja.
Zemaljski muzej traži konkretan odgovor nadležnih institucija, dok pitanje korištenja prostora i statusa porodice koja u objektu živi, prema navodima Muzeja, i dalje ostaje neriješeno.
