Cimet je jedan od najpoznatijih začina koji se posebno često koristi tokom jeseni, ali njegova primjena ne mora biti ograničena samo na kolače i tople napitke. Osim prepoznatljivog mirisa i okusa, sadrži biljne spojeve s antioksidativnim svojstvima, a istraživanja pokazuju da bi mogao imati određene povoljne učinke na nivo šećera u krvi i druge pokazatelje zdravlja.
Ovaj začin stoljećima se koristi u pripremi hrane, ali i u tradicionalnoj medicini. Posljednjih godina sve je više istraživanja koja ispituju njegov utjecaj na organizam, posebno kod osoba s poremećajima metabolizma.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da cimet nije lijek te da njegove moguće zdravstvene koristi zavise od količine, vrste i načina konzumacije.
Cimet sadrži antioksidanse koji štite ćelije
Jedna od najznačajnijih karakteristika cimeta jeste prisustvo polifenola, biljnih spojeva koji imaju antioksidativno djelovanje. Antioksidansi pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, procesa povezanog s oštećenjem ćelija i razvojem različitih bolesti.
Laboratorijska istraživanja pokazala su i određena protuupalna svojstva spojeva iz cimeta. Međutim, potrebno je više kvalitetnih istraživanja na ljudima kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri redovna konzumacija može utjecati na upalne procese u organizmu.
Može li cimet pomoći u regulaciji šećera u krvi?
Utjecaj cimeta na nivo glukoze u krvi jedna je od najčešće istraživanih mogućih zdravstvenih koristi ovog začina.
Pojedine studije ukazuju na to da konzumacija cimeta može doprinijeti poboljšanju osjetljivosti na insulin i smanjenju određenih pokazatelja šećera u krvi, posebno kod osoba s dijabetesom tipa 2.
Ipak, rezultati istraživanja nisu potpuno usklađeni, a učinci se razlikuju zavisno od vrste cimeta, korištene količine i zdravstvenog stanja osobe.
Zbog toga cimet ne može zamijeniti propisanu terapiju, pravilnu ishranu ili druge medicinske preporuke za kontrolu dijabetesa.
Istražuje se i njegov utjecaj na holesterol i probavu
Neka istraživanja ukazuju na mogućnost da cimet povoljno djeluje na određene vrijednosti masnoća u krvi, uključujući ukupni holesterol i trigliceride.
Međutim, još nema dovoljno pouzdanih dokaza da njegova redovna konzumacija može spriječiti bolesti srca ili značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih oboljenja.
Cimet se tradicionalno koristi i za ublažavanje probavnih tegoba, poput nadutosti i osjećaja težine nakon obroka. Iako je čest sastojak različitih napitaka namijenjenih probavi, naučni dokazi o njegovoj djelotvornosti za ove tegobe još su ograničeni.
Koja je razlika između cejlonskog i kasija cimeta?
Na tržištu su najzastupljenije dvije vrste cimeta, kasija i cejlonski. Iako imaju sličan okus, razlikuju se po sadržaju kumarina, prirodnog spoja koji u većim količinama može štetno djelovati na jetru.
Kasija cimet uglavnom sadrži znatno više kumarina, dok ga cejlonski cimet ima u mnogo manjim količinama. Zbog toga je cejlonska vrsta prikladniji izbor za osobe koje cimet koriste često.
Poseban oprez potreban je kod uzimanja dodataka prehrani s visokim koncentracijama cimeta, naročito kod osoba koje imaju bolesti jetre ili koriste određene lijekove.
Za svakodnevnu upotrebu cimet se može dodavati zobenim pahuljicama, jogurtu, voću, kafi ili čaju. Najbolje ga je koristiti umjereno, kao dio raznovrsne ishrane, bez očekivanja da će samostalno liječiti ili spriječiti zdravstvene probleme.
