Sajam u Kalesiji, posvećen ekološki zdravoj hrani, tradicionalnim proizvodima i turizmu, okupio je danas rekordnih 70 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine. Uprkos oblačnom vremenu, plato Bosanskog kulturnog centra „Alija Izetbegović” bio je ispunjen posjetiocima koji su razgledali, degustirali i kupovali domaće proizvode.
Osamnaesto izdanje manifestacije, koju organizuju Udruženje građana Citizen i Udruženje žena „Snaga kalesijske žene”, proteklo je u dobroj atmosferi, uz bogatu ponudu hrane i rukotvorina. Među izlagačima su bili poljoprivrednici, pčelari i članice udruženja žena iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine.
Mersad Hasanović, predstavnik UG Citizen, ističe da je manifestacija, koja je prvi put organizovana 2009. godine, tokom gotovo dvije decenije prerasla u prepoznatljiv događaj. Naglašava da je poljoprivreda jedan od najvažnijih razvojnih potencijala Kalesije, koja raspolaže plodnim zemljištem i povoljnim klimatskim uslovima.
Prema njegovim riječima, cilj organizatora od samog početka bio je pružiti priliku individualnim proizvođačima da predstave ono što proizvode na svojim imanjima i ohrabriti ih da nastave razvijati vlastitu proizvodnju.
Sajam u Kalesiji prilika za promociju domaće hrane
Jasna Gojčić, predsjednica Udruženja žena „Snaga kalesijske žene”, ne krije zadovoljstvo ovogodišnjim odzivom izlagača.
„Danas imamo 70 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine. Cilj ovog sajma je da promovišemo zdravu, domaću hranu koju proizvode žene na selu”, istakla je Gojčić.
Posjetioci su mogli pronaći domaći med, sireve, mliječne i suhomesnate proizvode, ajvar, džemove, sokove, pekmeze, ljekovito bilje i brojne tradicionalne specijalitete.
Iza bogato uređenih štandova, međutim, stoje godine rada, ulaganja i borbe za kupce. Jedna od izlagačica je Indira Fazlić iz Tuzle, koja se pčelarstvom bavi već deset godina.
Pokrenula je vlastiti obrt, a proizvode prodaje i na registrovanom štandu na Brčanskoj Malti u Tuzli. Kaže da joj mnogo znače stalni kupci, čije je povjerenje godinama gradila kvalitetom i upornošću.
Ipak, upozorava da domaći pčelari teško mogu konkurisati jeftinijim proizvodima iz uvoza, posebno onima čiji je kvalitet upitan.
„Ovo je mukotrpan posao. Mi moramo proizvesti, a onda pronaći tržište za svoju robu. Nelojalna konkurencija nam predstavlja veliki problem”, kazala je Fazlić.
Dodatnu poteškoću predstavljaju troškovi održavanja pčelinjih društava, naročito pripreme za zimu. Prema njenim riječima, poticaji često stižu kasnije nego što je proizvođačima potrebno, pa novac za neophodne radove moraju osiguravati sami.
Žene iz Sapne i Čelića čuvaju tradicionalne recepte
Među učesnicama sajma bile su i članice Udruženja žena općine Sapna, koje već četiri godine zajedničkim radom promovišu proizvode svog kraja.
Hatidža Garibović kaže da je Sapna posebno poznata po pekmezu, kojem je posvećena i tradicionalna Pekmezijada. Na sajam su donijele pekmez, bestilj, domaće brašno, sokove i druge proizvode koje same pripremaju.
Njihov zajednički rad temelji se na dogovoru i međusobnoj podršci. Članice unaprijed podijele obaveze, dogovore šta će koja pripremiti, a zatim zajedno organizuju odlazak na manifestacije.
Svoje proizvode predstavile su i članice Udruženja žena poljoprivrednih proizvođača „Agro Vražić” iz Čelića. Zahida Mujkić, članica Udruženja, ističe da redovno učestvuju na sajmovima širom Bosne i Hercegovine, gdje osim prodaje ostvaruju nova poznanstva i razmjenjuju iskustva s drugim proizvođačima.
Posebno ih raduje što se kupci, kako kaže, sve više interesuju za domaću hranu proizvedenu na tradicionalan način.
Zadovoljni izlagači i brojni posjetioci
Da ovakve manifestacije imaju značaj i izvan same prodaje, pokazala je atmosfera na ovogodišnjem sajmu. Među štandovima se razgovaralo, smijalo i degustiralo, dok su posjetioci zastajali, raspitivali se o proizvodima i kupovali ono što su domaćini pripremili.
Brojni izlagači s kojima je razgovarala ekipa RTV Slon izrazili su zadovoljstvo prodajom i interesovanjem kupaca. Mnogi od njih već godinama dolaze u Kalesiju i rado se vraćaju, upravo zbog prilike da neposredno predstave svoje proizvode.
Za male proizvođače takvi susreti znače mnogo više od jednodnevne prodaje, jer im omogućavaju da predstave kvalitet svog rada i uspostave dugoročan odnos s kupcima.
Zahida Mujkić iz Čelića kaže da, uprkos zahtjevnom radu u poljoprivredi, primjećuje sve veću potražnju za domaćim proizvodima, posebno onima za koje kupci vjeruju da su uzgojeni bez pretjerane upotrebe hemijskih sredstava.
„Ljudi se vraćaju tome, traže domaće, traže da nije prskano, da je zdravo”, poručila je Mujkić.
