BIH: Bosna i Hercegovina već četiri mjeseca nalazi se na sivoj listi FATF-a, međunarodnog tijela koje prati borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Zbog nedostataka u domaćem sistemu finansijskog nadzora, bankarske transakcije prema inostranstvu postaju sporije, dok stručnjaci upozoravaju na moguće povećanje troškova i negativne posljedice po privredu.
BiH je na sivu listu ponovo uvrštena u junu ove godine, nakon što nije u potpunosti otklonila ranije utvrđene nedostatke. Riječ je o drugom takvom slučaju u posljednjih desetak godina, s obzirom na to da se država na istoj listi nalazila od 2015. do 2018. godine.
Profesor finansija Sanel Halilbegović upozorava da povratak na listu zemalja pod pojačanim nadzorom podrazumijeva dugotrajan proces usklađivanja s međunarodnim standardima.
Prema njegovoj procjeni, uklanjanje sa sive liste obično traje između dvije i pet godina, a smatra da bi Bosni i Hercegovini moglo biti potrebno i svih pet godina.
Siva lista FATF-a usporava međunarodne bankarske transakcije
Prve posljedice osjeća bankarski sektor, gdje međunarodne finansijske institucije provode dodatne provjere uplata i isplata povezanih s Bosnom i Hercegovinom.
Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica ističe da dodatne procedure zahtijevaju više vremena i resursa, što bi se moglo odraziti i na cijene bankarskih usluga.
„Posljedice se u najvećoj mjeri ogledaju u dosta kompleksnijim, sporijim, a vrlo vjerovatno uskoro i skupljim međunarodnim transakcijama“, izjavio je Ražanica.
Dodaje da banke trenutno nastoje ublažiti posljedice po građane i privredu, ali da je usporavanje međunarodnog platnog prometa teško izbjeći.
Poslovni savjetnik Zoran Pavlović navodi primjer transfera 50.000 eura iz BiH u Austriju, prilikom kojeg je banka tražila dodatnu dokumentaciju o porijeklu novca, uključujući notarski ugovor, dokaze o prodaji nekretnine i izjavu o namjeni sredstava.
Upitan napredak BiH prema SEPA sistemu
Boravak na sivoj listi mogao bi otežati i pristupanje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima, poznatom kao SEPA.
Pristup ovom sistemu omogućio bi brže i povoljnije novčane transakcije između BiH i evropskih zemalja, što je posebno važno za domaće izvoznike, ali i građane koji primaju novac iz inostranstva.
Halilbegović podsjeća da je približno 80 posto bh. izvoza usmjereno prema zemljama članicama SEPA sistema, zbog čega bi njegovo korištenje donijelo značajne koristi domaćoj ekonomiji.
Istovremeno, predstavnici privredne zajednice upozoravaju da status BiH može utjecati na odluke stranih investitora.
Mirsad Jašarspahić iz Privredne komore FBiH navodi da među privrednicima već postoji zabrinutost zbog mogućeg odgađanja novih projekata i zajedničkih ulaganja. Ipak, za sada nema dovoljno podataka koji bi potvrdili da su konkretne investicije zaustavljene upravo zbog sive liste.
Koje obaveze BiH mora ispuniti?
Za uklanjanje sa sive liste FATF-a Bosna i Hercegovina mora unaprijediti sistem sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, osigurati pouzdane podatke o stvarnim vlasnicima kompanija i pokazati efikasnije rezultate u istragama i procesuiranju finansijskog kriminala.
Jedan od izazova predstavlja uspostavljanje odgovarajućeg registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata u Federaciji BiH, dok dodatne poteškoće proizlaze iz neusaglašenih nadležnosti institucija u upravljanju nezakonito stečenom imovinom.
Prema zahtjevima FATF-a, samo usvajanje novih zakonskih rješenja neće biti dovoljno. Institucije će morati dokazati da se propisi dosljedno primjenjuju i da daju konkretne rezultate u suzbijanju finansijskog kriminala.
