Minimalna plata u FBiH za 2027. godinu mogla bi biti predmet novih pregovora sindikata, poslodavaca i vlasti, a Savez samostalnih sindikata BiH najavljuje prijedlog prema kojem bi najniže primanje iznosilo 1.500 KM za radnike sa završenom osnovnom školom, dok bi zaposleni s visokom stručnom spremom imali minimalnu platu od 1.900 KM. Poslodavci, međutim, smatraju da povećanje treba uskladiti s inflacijom i privrednim rastom.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović za BHRT je pojasnio da sindikati žele uvesti različite iznose najniže plate u zavisnosti od stepena obrazovanja zaposlenih.
Prema predloženom modelu, radnici sa završenom osnovnom školom imali bi minimalnu platu od 1.500 KM, sa srednjom stručnom spremom 1.700 KM, višom stručnom spremom 1.800 KM, a sa visokom stručnom spremom 1.900 KM.
Trenutna najniža neto plata u Federaciji BiH iznosi 1.027 KM i jednaka je za sve zaposlene, bez obzira na obrazovanje.
Minimalna plata u FBiH i RS: Sindikati traže značajniji rast
Za razliku od Federacije BiH, Republika Srpska već primjenjuje različite iznose minimalnih plata prema stručnoj spremi.
Najniža plata za nekvalifikovane radnike u RS iznosi 1.000 KM, za zaposlene s trogodišnjom srednjom stručnom spremom 1.050 KM, a sa četverogodišnjom 1.100 KM.
Radnici s višom stručnom spremom imaju minimalnu platu od 1.350 KM, dok za visoku stručnu spremu ona iznosi 1.450 KM.
Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković smatra da bi plate morale rasti znatno brže od najavljenih povećanja od nekoliko procenata.
Prema njegovim riječima, cilj bi trebao biti stvaranje uslova u kojima bi većina zaposlenih mogla ostvarivati primanja od približno 2.000 KM.
Poslodavci smatraju da rast plata mora pratiti ekonomiju
Predstavnici poslodavaca u oba entiteta podržavaju povećanje primanja, ali upozoravaju da predloženi iznosi moraju biti usklađeni s ekonomskim mogućnostima privrede.
Direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić smatra da bi se prilikom određivanja najniže plate za narednu godinu trebalo voditi očekivanom inflacijom i rastom bruto domaćeg proizvoda.
Takav pristup, prema njegovom mišljenju, podrazumijevao bi povećanje od nekoliko procenata, a ne znatno veće iznose koje predlažu sindikati.
Potrošačka korpa veća od 3.500 KM
Jedan od glavnih argumenata sindikata za povećanje plata jesu troškovi života, koji nastavljaju predstavljati veliko opterećenje za kućne budžete.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za septembar 2026. godine iznosila je 3.565,70 KM.
To znači da sadašnja minimalna plata u Federaciji BiH pokriva manje od trećine procijenjenih osnovnih mjesečnih troškova četveročlane porodice.
Ni prosječna plata ne dostiže polovinu vrijednosti sindikalne potrošačke korpe u Federaciji BiH.
Ekonomisti predlažu fiskalne reforme i smanjenje troškova života
Ekonomski analitičari upozoravaju da povećanje plata mora biti praćeno promjenama poreznog sistema i mjerama za ublažavanje rasta cijena.
Zoran Pavlović smatra da teret povećanja ne može biti isključivo na poslodavcima, već da je potrebno razmotriti i visinu doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje.
Sličnog je mišljenja i ekonomski analitičar Igor Gavran, koji zagovara fiskalnu reformu kojom bi se omogućile veće neto plate uz manje opterećenje privrednih subjekata.
Prema njegovim riječima, takve promjene trebale bi biti praćene mjerama za smanjenje inflacije i troškova života kako bi povećanje primanja imalo stvarni efekat na životni standard građana.
Konačna odluka o minimalnoj plati za 2027. godinu još nije donesena, a prijedlozi sindikata tek trebaju biti predmet razgovora sa socijalnim partnerima i nadležnim institucijama.
