Ekonomija BiH raste, ali građani to ne osjećaju: Evropska komisija upozorava na ozbiljne rizike

Ekonomija BiH u 2026. godini trebala bi ostvariti rast od 2,3 posto, pokazuju najnovije jesenje prognoze Evropske komisije. Iako je riječ o nešto povoljnijoj procjeni od ranije očekivane, ekonomski stručnjaci upozoravaju da rast bruto domaćeg proizvoda ne znači nužno i poboljšanje životnog standarda građana, posebno u uslovima visokih cijena i povećanih troškova života.

Prema novim procjenama, privredni rast Bosne i Hercegovine trebao bi iznositi 2,3 posto, umjesto ranije prognoziranih 1,8 posto. Za 2027. i 2028. godinu očekuje se blago ubrzanje ekonomskog rasta, na približno 2,5 posto.

Međutim, Evropska komisija upozorava da se domaća ekonomija i dalje u velikoj mjeri oslanja na potrošnju stanovništva, dok slaba vanjska potražnja, nedovoljna produktivnost i sporije provođenje reformi ograničavaju snažniji privredni razvoj.

Rast plata i potrošnje ne znači automatski bolji standard

Jedan od glavnih pokretača ekonomskog rasta u Bosni i Hercegovini jeste potrošnja građana, koju podstiče povećanje plata.

Ipak, rast primanja ne mora značiti i veću kupovnu moć, posebno kada istovremeno rastu cijene hrane, energenata i drugih osnovnih proizvoda.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je prognozirani rast od 2,3 posto nedovoljan da bi građani osjetili značajnije poboljšanje životnog standarda.

Dodatni problem predstavlja nedostatak radne snage, zbog kojeg poslodavci povećavaju plate kako bi zadržali zaposlene, dok produktivnost ne prati uvijek takav rast.

Rast troškova energije i rada istovremeno stvara dodatni pritisak na cijene proizvoda i usluga.

Iako se očekuje postepeno slabljenje inflacije u narednim godinama, to ne znači da će se cijene vratiti na raniji nivo, već da bi njihov rast mogao biti sporiji.

Evropska komisija upozorava na rast budžetskog deficita

Posebnu zabrinutost izaziva stanje javnih finansija Bosne i Hercegovine.

Povećana izdvajanja za plate u javnom sektoru, penzije i socijalna davanja doprinose rastu budžetskih rashoda, što povećava potrebu za dodatnim finansiranjem.

Prema procjenama koje prenosi Federalna televizija, budžetski deficit mogao bi porasti sa približno dva na četiri posto bruto domaćeg proizvoda.

Nastavak takvog trenda mogao bi dodatno povećati javni dug, koji bi do 2028. godine mogao premašiti 30 posto BDP-a.

Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da su zaduživanje i upravljanje javnim finansijama među najvećim rizicima za domaću ekonomiju.

Prema njegovoj ocjeni, očekivane stope privrednog rasta nisu dovoljne da bi stanovništvo osjetilo značajniji napredak u svakodnevnom životu.

Zašto ekonomija BiH teško ostvaruje snažniji rast?

Osim potrošnje stanovništva, za dugoročan ekonomski razvoj neophodni su rast proizvodnje, izvoza i ulaganja.

Međutim, domaći izvoz suočava se sa slabijom potražnjom na međunarodnim tržištima, dok su investicije i produktivnost ispod nivoa potrebnog za značajnije ubrzanje ekonomskog razvoja.

Dodatni izazov predstavlja odlazak radno sposobnog stanovništva, kao i nedostatak kvalifikovane radne snage u pojedinim privrednim djelatnostima.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Zenici Željko Rička upozorava na veliki jaz između ekonomskog standarda Bosne i Hercegovine i zemalja Evropske unije.

Prema njegovim riječima, BiH se nalazi na približno 37 posto prosjeka Evropske unije, što pokazuje koliko domaća ekonomija zaostaje za razvijenijim evropskim tržištima.

Evropska komisija u svojim prognozama naglašava i značaj provođenja ekonomskih reformi, unapređenja poslovnog okruženja i jačanja konkurentnosti.

Sporost reformskih procesa, političke blokade i neizvjesnost u formiranju vlasti dodatni su faktori koji bi mogli ograničiti privredni rast Bosne i Hercegovine u narednim godinama.

pročitajte i ovo