Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović sazvao je za sutra dvije sjednice tog doma, hitnu i redovnu. Na hitnoj sjednici trebalo bi da bude razmatran zahtjev Predstavničkog doma za usvajanje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH po hitnom postupku, dok je za redovnu sjednicu predložen dnevni red sa ukupno 54 tačke.
Hitnu sjednicu iniciralo je sedam delegata, s ciljem da se razmatra zakonski prijedlog kojim bi, u slučaju poremećaja na tržištu ili drugih opravdanih razloga, Vijeće ministara BiH moglo donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju akciza na naftne derivate. Prema prijedlogu, takva mjera mogla bi trajati najduže šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine. Predstavnički dom usvojio je ovaj prijedlog 16. marta po hitnom postupku, a predlagač je zastupnik Saša Magazinović.
Nakon hitne sjednice planirana je i redovna sjednica, na kojoj bi delegati trebalo da razmatraju veći broj zakonskih prijedloga, odluka, izvještaja i informacija. Među njima su i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, kao i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. Riječ je o zakonima čije je usvajanje jedan od ključnih uslova za otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom.
Predlagači ovih zakona su članovi Kolegija Doma naroda, Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić. Radi se o verziji zakona koju Vijeće ministara BiH nije prihvatilo, iako ju je ranije predložilo Ministarstvo pravde BiH.
Ipak, održavanje sjednice dovedeno je u pitanje nakon izjave Dragana Čovića, koji je u Mostaru rekao da je neizvjesno da li će Dom naroda uopšte zasjedati. On je naveo da se ponovo, kako je rekao, po istom modelu nameću određene tačke dnevnog reda, te zamjerio što su evropski zakoni, poput onih o VSTV-u i Sudu BiH, stavljeni tek oko dvadesete tačke dnevnog reda.
Na redovnoj sjednici trebalo bi da se razmatra i zahtjev Vijeća ministara BiH za usvajanje Prijedloga zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, također po hitnom postupku.
Ovaj zakon trebalo bi da otkloni ključni sistemski nedostatak na koji je upozorio MONEYVAL, koji je u decembru 2024. godine ocijenio da Bosna i Hercegovina nema funkcionalan sistem za provođenje međunarodnih finansijskih sankcija. Njegovo usvajanje smatra se važnim za očuvanje međunarodnog ugleda zemlje i izbjegavanje ulaska BiH u FATF-ov proces pojačanog nadzora.
Pred delegatima bi se u prvom čitanju trebao naći i Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH. Cilj ovog zakona je usklađivanje sa 16 direktiva Evropske unije, kao i uspostavljanje uređenog veleprodajnog tržišta i berze električne energije, čime bi Bosna i Hercegovina ispunila jedan od uslova za izuzeće od mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama.
Osim toga, planirano je i razmatranje zahtjeva Predstavničkog doma za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH po hitnom postupku.
