Američki novinar Charles Kennedy tvrdi da je administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa napravila značajan zaokret u politici prema Bosni i Hercegovini, a u središte novog pristupa stavlja energetske projekte, prije svega Južnu interkonekciju i dopremanje američkog LNG-a preko Hrvatske.
Kennedy je ove tvrdnje iznio u tekstu objavljenom 12. augusta na specijaliziranom portalu OilPrice, gdje ocjenjuje da se američka politika prema BiH od druge polovine 2025. godine sve više prepliće sa poslovnim interesima ljudi povezanih s Trumpovim političkim krugom.
Riječ je o autorskoj analizi i tvrdnjama Kennedyja, a ne zvaničnim stavovima američke administracije.
Posebnu pažnju posvetio je projektu Južne interkonekcije, gasovodu koji bi Bosnu i Hercegovinu preko Hrvatske povezao sa LNG terminalom na Krku i tako omogućio novi pravac snabdijevanja gasom.
BiH trenutno gotovo u potpunosti zavisi od ruskog gasa, dok je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy određena kao investitor i developer projekta. Sporazum o realizaciji projekta BiH i Hrvatska potpisale su krajem aprila ove godine.
Kennedy problematizira činjenicu da je AAFS relativno nova kompanija, kao i način na koji je uključena u projekat. Pitanje transparentnosti ovog posla ranije su otvorili i drugi međunarodni mediji, posebno zbog činjenice da se uz kompaniju spominju osobe bliske Trumpu.
Guardian je ranije izvijestio da je AAFS osnovan u novembru 2025. godine te da su među osobama koje predstavljaju kompaniju Trumpov advokat Jesse Binnall i Joe Flynn, brat bivšeg Trumpovog savjetnika Michaela Flynna.
U Kennedyjevoj analizi pitanje Južne interkonekcije povezano je i sa širim političkim odnosima u BiH, uključujući odnos Washingtona prema Miloradu Dodiku.
Autor smatra da je ukidanje američkih sankcija Dodiku bilo dio novog političkog pristupa, ali tvrdi da se procjena kako će takav potez omogućiti veću kontrolu nad njegovim političkim djelovanjem pokazala problematičnom.
OilPrice navodi da je Dodik nakon toga nastavio sa secesionističkom retorikom i osporavanjem državnih institucija.
Američki novinar u istom kontekstu govori i o lobističkim aktivnostima u Washingtonu, tvrdeći da su osobe povezane s Trumpovom administracijom radile na približavanju Dodika američkim političkim krugovima.
Dio tih aktivnosti Kennedy povezuje i sa kasnijim promjenama američkog odnosa prema vlastima Republike Srpske.
Poseban segment njegove analize odnosi se na Ured visokog predstavnika i pitanje državne imovine.
Kennedy smatra da bi eventualno rješavanje državne imovine moglo imati direktne posljedice na realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, uključujući trasu budućeg gasovoda.
Pri tome Kennedy odlazak Christiana Schmidta povezuje sa političkim pritiscima, ali zvanično obrazloženje OHR-a ne govori o takvom razlogu.
Schmidt je donio odluku o završetku mandata, a Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira imenovao je Louisa J. Crishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika od 1. jula 2026. godine.
Kennedy tvrdi i da postoje otvorena pitanja o strukturi vlasništva, finansiranju i budućoj ulozi kompanije AAFS u projektu Južne interkonekcije.
Slične dileme pojavile su se i ranije, a evropski zvaničnici upozoravali su da način realizacije projekta mora biti usklađen sa obavezama Bosne i Hercegovine na evropskom putu.
U svojoj analizi Kennedy zaključuje da se odnos Washingtona prema Bosni i Hercegovini više ne može posmatrati samo kroz prizmu sigurnosti i očuvanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, već i kroz energetske, poslovne i geopolitičke interese.
Njegove tvrdnje predstavljaju interpretaciju poteza Trumpove administracije, dok je zvanično obrazloženje američke podrške Južnoj interkonekciji usmjereno na diversifikaciju izvora energije i smanjenje zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa.
