Antraks u Hrvatskoj potvrđen je nakon što su laboratorijski testovi kod uginulih goveda na području Dalmacije 18. i 20. jula pokazali prisustvo opasne bakterije Bacillus anthracis. Riječ je o bolesti poznatoj i kao bedrenica (u narodu i stručnoj literaturi naziva se i crni prišt, posebno kada se javlja u kožnom obliku kod ljudi), a sve oznake odnose se na isto zarazno oboljenje vrlo zarazno, opasno i potencijalno smrtonosno za životinje i ljude. Kako javlja Index.hr, Ministarstvo poljoprivrede odmah je reagovalo proglašenjem tzv. bedreničkih distrikta, zona pod strogim veterinarskim nadzorom, sve s ciljem suzbijanja širenja infekcije.
Prve potvrde zaraze i hitne mjere
Sve je počelo sredinom jula na području Vrlike, gdje su zabilježena uginuća goveda. Slučajevi su odmah prijavljeni veterinarskim službama, a Hrvatski veterinarski institut je 18. i 20. jula potvrdio prisustvo antraksa, nakon čega je Ministarstvo poljoprivrede je donijelo odluku o proglašenju zona posebnog nadzora.
Tako su bedreničkim distriktima proglašena područja u dvije županije Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj. U prvi distrikt uključene su općine Hrvace, Muć i Vrlika, dok su u drugi ušle općine Knin, Drniš, Kijevo, Ružić, Unešić, Biskupija i Civljane. Na ovim područjima trenutno važi strogi režim nadzora, a počelo je i hitno cijepljenje stoke.
Antraks u Hrvatskoj, šta znamo o ovoj pojavi?
Antraks nije nova pojava, ali jeste rijetka. Bakterija Bacillus anthracis može preživjeti u tlu desetljećima u obliku otpornih spora. One se prirodno nalaze na ispašama, posebno na sušnim, kamenitim i vapnenastim terenima, što obuhvata i dio Dalmatinske zagore. Kada krave pasu ili piju vodu s lokacija gdje se te spore nalaze, mogu ih unijeti u organizam, najčešće oralnim putem.
S obzirom na to da su uslovi ove godine bili izrazito suhi, prašina je mogla dodatno olakšati širenje spora. Veterinari pretpostavljaju da su upravo klimatski uslovi, kombinovani sa specifičnim sastavom tla, stvorili idealan ambijent za aktivaciju spora i početak zaraze među govedima.
Bolest kod životinja često ima izuzetno brz i dramatičan tok. Uobičajeno počinje iznenadnim gubitkom apetita, nemirom, drhtavicom i otežanim disanjem. U mnogim slučajevima dolazi do iznenadne smrti bez jasnih prethodnih simptoma. Nakon uginuća, lešina se nenormalno brzo nadima, a iz otvora, posebno nosa i usta, može istjecati taman, gotovo crn krvavi iscjedak. Takvi znakovi su razlog za trenutnu reakciju veterinarskih službi.
Antraks prijeti i ljudima
Antraks je zoonoza, što znači da se može prenijeti i na ljude. Zaražena osoba može se inficirati direktnim kontaktom sa zaraženom životinjom ili lešinom, udisanjem spora iz tla ili konzumacijom zaraženog mesa. Iako je takav prijenos rjeđi, rizik nije zanemariv.
Kod ljudi se antraks može manifestirati na tri načina: kao kožni oblik poznat i kao crni prišt ujedno najčešći i najblaži, zatim kao plućni (inhalacijski) i crijevni oblik, koji su znatno rjeđi, ali često smrtonosni ako se ne liječe na vrijeme. Kožni oblik obično počinje kao crvena tačka koja se pretvara u bezbolnu tamnu ranicu s karakterističnim crnim krastama, praćenu otokom i limfadenopatijom.
Prema podacima Index.hr, 41 osoba, među kojima su članovi četiri obitelji, veterinari te pripadnici novinarskih ekipa liječi se preventivno antibiotskom terapijom penicilinom, zbog sumnje na izloženost bedrenici (antraksu).
Zdravstvene vlasti zato upozoravaju da se svi sumnjivi slučajevi uginuća stoke moraju odmah prijaviti, a meso ne smije ulaziti u lanac ishrane bez nadzora. Veterinarske službe dodatno provode dezinfekciju na terenima i kontrolišu populaciju glodavaca, jer i oni mogu biti vektor širenja bolesti.
Cijepljenje kao ključ mjere
Kako javlja Index.hr, Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je više od 2.000 doza vakcina za imunizaciju stoke na ugroženim područjima. Cijepljenje se provodi u etapama, a imunološki odgovor životinja očekuje se u roku od 14 do 21 dan. Planirano je da se imunizacija provodi jednom godišnje, sve dok opasnost od antraksa ne bude potpuno neutralizirana.
Pored cijepljenja, na snazi su i druge mjere: zabranjeno je kretanje stoke, izvoz mesa s tih područja je zaustavljen, a nadzor se obavlja u koordinaciji s lokalnim i državnim službama.
Zajednička odgovornost stočara i države
Veterinarske ekipe u svakodnevnom su kontaktu sa stočarima, obilaze farme i pružaju jasne upute o prevenciji i postupcima u slučaju sumnje na zarazu. Edukacija je dodatno pojačana, a stočari su upozoreni da ne premještaju životinje bez saglasnosti nadležnih službi.
Mjere će ostati na snazi sve dok epidemiološka situacija ne bude pod kontrolom. Iako su zabilježeni slučajevi u fazi sanacije, postojanje spora u tlu ostaje trajna prijetnja zbog čega se cjelokupna zajednica poziva na oprez i odgovornost.
Pomor krava u Hrvatskoj: Mještani u strahu, uzrok i dalje nepoznat
Učestali ugrizi zmija u BiH, ograničene zalihe seruma i upozorenje građanima na oprez
