Prije tačno 34 godine donesena je odluka o mobilizaciji rezervnog sastava Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine.
Bio je to trenutak u kojem se, kako naglašava tadašnji pomoćnik ministra za poslove policije Avdo Hebib, odlučivalo o opstanku države.
„Situacija je bila haotična – barikade, kolone, ubistva na putevima, potpuno narušen javni red i mir. Samo u Tuzlanskom regionu na početku rata zabilježeno je više od dvadeset ubistava. Policija je bila podijeljena, a ja sam ostao sa dvije do tri hiljade policajaca i nisam imao snage da odbranim zemlju“, prisjeća se Hebib.
U takvim okolnostima predložio je predsjedniku Aliji Izetbegoviću da se mobiliše rezervni sastav policije. „Rekao sam mu da nemam s kim da uspostavim red i mir. Da to nismo uradili, ne bismo danas sjedili ovdje. Mobilizacija je omogućila da se zemlja odbrani do formiranja Armije BiH.“
Osvrćući se na Dejtonski sporazum, Hebib smatra da je potpis predsjednika Izetbegovića zaustavio rat, ali da je Bosna i Hercegovina skupo platila cijenu mira – „Milošević i Tuđman znali su svaki detalj, a Alija je bio doveden pred svršen čin. Holbrooke je kasnije i sam priznao da je priznavanje entiteta bila greška koja nam i danas stvara probleme.“
Aktuelne političke prilike, uključujući najavu formiranja rezervnog sastava Oružanih snaga BiH, Hebib vidi kao nužnost. „Svaka država ima i aktivni i rezervni sastav vojske. Ako mislimo ozbiljno o svojoj sigurnosti, onda je ta ideja dobra i neminovna.“
Za Avdu Hebiba 19. septembar ostaje jedan od ključnih datuma u modernoj historiji Bosne i Hercegovine, dan kada je, kako kaže „policija zajedno sa Patriotskom ligom preuzela odgovornost za opstanak države i naroda“.
Cijeli razgovor možete pogledati na našem Youtube kanalu.
