Više od tri decenije nakon završetka rata, Bosna i Hercegovina i dalje ima oko 756 kvadratnih kilometara minski sumnjivog područja. Istovremeno, broj obučenih deminera gotovo je prepolovljen u odnosu na period prije pandemije koronavirusa.
Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom godine pod minama je bilo oko 774 kvadratna kilometra. Do sada je očišćeno približno 18 kvadratnih kilometara, pa trenutna procjena iznosi oko 756 kvadratnih kilometara, uz napomenu da se površina svakodnevno mijenja.
Novi plan za period od 2027. do 2032. godine predviđa vraćanje oko 55 kvadratnih kilometara godišnje u sigurnu upotrebu. BHMAC procjenjuje da bi se, uz stabilnije finansiranje, kapacitet mogao povećati na između 75 i 80 kvadratnih kilometara godišnje.
Ukoliko bi novi zakon o protuminskom djelovanju bio usvojen, predviđeno je obavezno izdvajanje najmanje 0,2 posto budžetskih sredstava institucija BiH, entiteta i Brčko distrikta za protuminsko djelovanje. Cilj je smanjiti zavisnost od međunarodnih donacija i omogućiti stabilnije finansiranje procesa.
Međunarodna donatorska pomoć posljednjih godina je u padu, dok su pojedine organizacije koje su ranije učestvovale u deminiranju smanjile ili napustile aktivnosti u BiH. Dio dostupnih međunarodnih sredstava preusmjeren je i na druga krizna područja, uključujući Ukrajinu.
Problem predstavlja i nedostatak kadra. U BiH trenutno ima oko 1.100 pripadnika deminerskog osoblja, dok ih je prije pandemije bilo više od 2.000. Istovremeno, veliki broj iskusnih deminera približava se penziji, dok interes mladih za ovaj visokorizični posao opada.
BHMAC u najpovoljnijem scenariju procjenjuje da bi BiH proces razminiranja mogla završiti do kraja 2036. godine. Bez novog zakona i uz nastavak smanjenja donatorske pomoći, taj rok bi mogao biti pomjeren približno do 2045. godine.
Novi zakon, osim pitanja finansiranja, predviđa i jasnije uređenje radnog, socijalnog i penzionog statusa ljudi koji učestvuju u protuminskom djelovanju. Nacrt je još u proceduri usaglašavanja.
