Vanjskotrgovinski deficit BiH u prvih sedam mjeseci 2026. godine dostigao je 8,07 milijardi KM, a detaljniji podaci pokazuju da značajan dio tog minusa nastaje u trgovini s Kinom.
Bosna i Hercegovina je od januara do kraja jula izvezla robe u vrijednosti od 10,45 milijardi KM, što je za 5,6 posto više nego u istom periodu prošle godine. Uvoz je, međutim, rastao brže i dostigao 18,53 milijarde KM, uz povećanje od 6,8 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,4 posto. To praktično znači da je na svakih 100 KM uvezene robe BiH izvezla nešto više od 56 KM robe.
Podaci su znatno povoljniji kada se posmatra trgovina s Evropskom unijom. BiH je u zemlje EU izvezla robe vrijedne 8,02 milijarde KM, što predstavlja rast od 9,8 posto, dok je uvoz iz EU iznosio 10,86 milijardi KM i povećan je za 7,3 posto. Pokrivenost uvoza izvozom na ovom tržištu iznosila je 73,9 posto.
Slabiji rezultati zabilježeni su u trgovini sa zemljama CEFTA-e. Izvoz je smanjen za četiri posto, na oko 1,62 milijarde KM, dok je uvoz blago povećan i iznosio je 2,14 milijardi KM.
Najveći nesrazmjer, međutim, vidljiv je u trgovini s Kinom. Bosna i Hercegovina je u prvih sedam mjeseci iz Kine uvezla robe vrijedne čak 1,89 milijardi KM, dok je na kinesko tržište izvezla robe u vrijednosti od svega 24,2 miliona KM.
Samo u trgovini s Kinom tako je nastao deficit od približno 1,87 milijardi KM, što čini oko 23 posto ukupnog vanjskotrgovinskog deficita BiH.
Odnos izvoza i uvoza dodatno pokazuje razmjere neravnoteže. Na svaku jednu marku robe izvezene u Kinu, BiH iz te zemlje uveze više od 78 KM robe. Istovremeno je uvoz iz Kine porastao za 6,2 posto, dok je bh. izvoz na kinesko tržište smanjen za čak 45,7 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini s Kinom iznosi svega 1,3 posto, znatno manje nego u razmjeni sa Evropskom unijom i zemljama CEFTA-e, zbog čega trgovina s Kinom ima veliki utjecaj na ukupni vanjskotrgovinski deficit BiH.
