U prvih devet mjeseci prošle godine direktna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu iznosila su 840,8 miliona maraka i manja su za 26,6 posto u odnosu na isti period 2021. godine, a najveći interes pokazan je za ulaganja u obnovljive izvore energije.turizam, real. nekretnine i metaloprerađivačku industriju sa fokusom na auto industriju.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, u okviru tokova DSI (direktna strana ulaganja), sa procijenjenom zadržanom dobiti, za period januar – septembar 2022. godine, direktna strana ulaganja iznosila su 840,8 miliona KM ili 429,9 eura. miliona – potvrdili su u razgovoru za Fenu iz Agencije za promicanje stranih ulaganja u BiH (FIPA).
Dodaju da su strane investicije u prvih devet mjeseci prošle godine bile 26,6 posto manje nego u istom periodu godinu dana ranije.
Istovremeno, napominju da redovno dobijaju upite o mogućnostima ulaganja, s tim da su prošle godine dominirali upiti za obnovljive izvore energije, turizam, nekretnine i metaloprerađivačku industriju sa fokusom na autoindustriju.
– Svjedoci smo da je u periodu prije izbijanja pandemije trend ulaganja u nekretnine u Bosni i Hercegovini bio veoma dinamičan, posebno ulaganja iz arapskih zemalja. Ovaj sektor i dalje ostaje atraktivan i privlači investicije – poručili su iz FIPA-e, komentarišući upite o novim investicijama i sektorima koji su trenutno najinteresantniji stranim investitorima.
Također, postoji intenzivniji interes investitora iz skandinavskih zemalja i Kine za ulaganje u oblast obnovljivih izvora energije, a predstavnici FIPA-e su u kontaktu sa njima i već su pokrenute aktivnosti na realizaciji ovih projekata.
Osim toga, izdvajaju se sektor IT industrije, metaloprerada i turizam, koji, kako navode u Agenciji, mogu privući značajnija strana ulaganja.
Postoji i interesovanje evropskih kompanija za Zapadni Balkan u postpandemijskom periodu zbog “reshoringa”, “near-shoringa” i “onshoringa”.
– Sve navedeno može biti prilika da Bosna i Hercegovina iskoristi trend razmatranja našeg tržišta od strane zapadnoevropskih kompanija koje imaju proizvodne pogone u Aziji, ali i kompanija koje su imale svoje proizvodne pogone u Ukrajini i Rusiji – Agencija ističe.
Dalje navode da će FIPA tokom 2023. godine svoje aktivnosti fokusirati pretežno na tržište Evropske unije, sa fokusom na kompanije koje imaju proizvodnju na navedenim tržištima, kroz organizaciju različitih promotivnih događaja i “outreach” kampanja, s ciljem predstavljanja investicioni potencijal.
Ono što može biti kočnica povećanju stranih investicija, upozoravaju, jeste neizvjesnost trenda ekonomskih aktivnosti u svijetu zbog inflacije, rasta troškova energenata, rata u Ukrajini, smanjenja trgovine i gubitka povjerenja.
Prema podacima UNCTAD-a, a prema ukupnom registrovanom stanju direktnih stranih ulaganja na kraju 2021. godine, Bosna i Hercegovina je na trećem mjestu iza Srbije i Albanije u grupi zemalja Zapadnog Balkana, odnosno peta na listi zemalja u regiji ako se uzme u obzir i Hrvatska i Slovenija.
Od zemalja regiona ukupan priliv stranih investicija u decembru 2021. godine prednjače: Srbija (52.775 miliona dolara), Hrvatska (38.898 miliona dolara) i Slovenija (20.043 miliona dolara). Slijede Albanija (10,074 miliona dolara), Bosna i Hercegovina (9,474 miliona dolara), Sjeverna Makedonija (7,248 miliona dolara) i Crna Gora (6,361 miliona dolara).
Na pitanje na šta se strani investitori najviše žale, Agencija odgovara na dugotrajne procedure za dobijanje građevinskih dozvola, upotrebne dozvole, urbanističke saglasnosti, sporost sudova, dugotrajne procedure oko naplate potraživanja, za izdavanje PDV broja, parafiskalne namete.
RTV Slon/Fena
