Sa kljovama koje često prelaze težinu od 45 kilograma i dotiču zemlju, takozvani „super kljovaši“ (super tuskers) zaista opravdavaju svoje ime. Riječ je o rijetkoj genetskoj varijaciji zbog koje kljove rastu brže i duže nego kod drugih slonova. Iako im to daje impozantan izgled i status simbola afričkih prostranstava, čini ih i metom krivolova.
Prema podacima organizacije Tsavo Trust, koja prati populacije u kenijskom Tsavo rezervatu, na cijelom kontinentu ostalo je manje od 30 ovih divova. Većina preživjelih nalazi se u južnom dijelu Kenije, gdje italijanski fotograf Federico Veronesi godinama traga za njima i bilježi njihove priče. Njegova nova knjiga „Walk the Earth“ posveta je ovim životinjama, koje naziva „posljednjim svjedocima svijeta prije nego što su ga ljudi preuzeli“.
Od djetinjstva do Afrike
Još kao dječak u Italiji, Veronesi je bio očaran afričkom divljinom. Ta fascinacija odvela ga je u Keniju, gdje se i nastanio kako bi fotografisao životinje koje je godinama posmatrao izdaleka.
„Fotografija je moj način da ostanem među životinjama i izrazim ljubav prema njima“, kaže Veronesi.
Slonovi su postali njegova glavna inspiracija, ne samo zbog veličine i snage, već i zbog osjećaja koji u njemu bude. „Kada vidiš slona kako mirno korača savanom, to je prizor u kojem je sadržana cijela Afrika“, dodaje.
Legendarni susreti
Knjiga je protkana njegovim susretima s najpoznatijim slonovima Kenije. Posebno pamti 2010. godinu i prvi susret s Timom, legendarnim kljovašem Amboseli nacionalnog parka. „Pojavio se iz šume s kljovama toliko dugim da su gotovo dodirivale tlo. Bio je to trenutak kao iz djetinjstva, san koji se ostvario“, prisjetio se Veronesi.
Tima je uporedio s Ahmedom, čuvenim slonom iz 1970-ih, kojeg je tadašnji predsjednik Jomo Kenyatta proglasio „živim spomenikom“ i stavio pod stalnu zaštitu oružanih stražara.
Veronesi u knjizi ne prikazuje samo monumentalne prizore, već i intimne trenutke iz života slonova: udvaranja, borbe, kupanja u blatu, igranja u vodi i društvene odnose u krdu.
Potraga za Balgudom
Najemotivniji dio knjige posvećen je Balgudi, „najvećem živom kljovašu današnjice“. Godinama je postojao samo na osnovu rijetkih opažanja iz zraka, a Veronesi ga je uporno tražio. U avgustu 2023. godine, u zabačenom dijelu Tsava, susret se konačno dogodio.
„Ne mogu vjerovati da sam ga zaista vidio i fotografisao, da sam disao isti zrak s njim. Taj trenutak će mi ostati zauvijek urezan u pamćenju kao jedno od najintenzivnijih iskustava u divljini“, napisao je Veronesi. „Uvijek sam sebi govorio, ako ga pronađem, napraviću knjigu. I evo, to se ostvarilo.“
Fotografija i očuvanje
„Walk the Earth“ je treća knjiga ovog fotografa i rezultat petogodišnjeg rada. Ona naglašava najveće prijetnje slonovima danas: gubitak staništa, sukobe s ljudima i trofejni lov, posebno opasan za malobrojne „velike kljovaše“.
Veronesi fotografijama doprinosi i očuvanju: svoje radove donira organizacijama za zaštitu prirode, koristi ih u kampanjama podizanja svijesti i izlagao je širom svijeta, pa čak i u Kini, kako bi ukazao na posljedice trgovine slonovačom.
Cilj mu, kaže, nije da slonove prikaže kao puke simbole divljine, već kao ličnosti: „Uvijek pokušavam da gledalac osjeti povezanost s njima, da pogleda u njihovu dušu.“
Za to je potrebno strpljenje i posebna perspektiva – često fotografiše iz niskog ugla, kako bi slon izgledao još monumentalnije. Neke od najdojmljivijih fotografija snimio je u crno-bijeloj tehnici.
„Slonovi imaju nevjerovatnu auru smirenosti i strpljenja. Djeluju kao da nose mudrost i znanje, a istovremeno pokazuju brigu jedni za druge. Oni jednostavno ostavljaju utisak da je sve u redu, kao da cijeli svijet mirno pase i ništa se ne događa“, zaključuje Veronesi.
