Tuzlanski kanton i dalje je lider u proizvodnji gljiva u BIH. Sa 600 tona proizvodnje godišnje, koliko proizvede 30 uzgajivača gljiva uspijevaju podmiriti potrebe tržišta na području kantona, ali i šire. Povećanje cijena goriva i drugih repromaterijala za proizvodnju, negativno se odrazilo i na uzgajivače gljiva. Međutim na smanjenje proizvodnje odražava se i problem pronalaska radne snage, a upravo s tim problemom suočava se i Akif Halilčević iz Tuzle. Kaže nam da u svojoj gljivari može smjestiti i do 1300 vreća komposta, ali je proizvodnju morao smanjiti.
” Uglavnom je problem u radnoj snazi, tako da sam ja morao smanjiti proizvodnju, ne zbog nečega drugog. Dovodio sam vjerujte par puta, dođe dan , dan ni ne javi se , ne dođe, da li je to što oni vide da je poljoprivreda, moguće i to” kaže Akif Halilčević, uzgajivač gljiva
Jedan od načina rješavanja ovog problema Udruženje proizvođača komposta i uzgajivača gljiva vidi u automatizaciji procesa proizvodnje. Cilj je povećati proizvodnju, kako bi se osim uvoza svježe gljive u našu zemlju zaustavio i uvoz konzervirane.
“ Naši su gljivari bez ikakvih administrativnih zabrana i svega uspjeli da potisnu uvoznu gljivu. Međutim što se tiče gljivarstva još uvijek imamo konzerviranu gljivu u trgovinama koja je uglavnom iz uvoza . To znači daljim radom trebalo bi povećati proizvodnju da bi i tu prerađenu gljivu potisnuli sa našeg tržišta. Na ovaj način mi obezbjeđujemo svakog jutra našim kupcima što ovi iz uvoza ne bi uspjeli.” ističe Mujdin Tokić, predsjednik Udruženja proizvođača komposta i uzgajivača gljiva TK.
Iz Udruženja najavljuju da će u narednom periodu njihove aktivnosti biti i na edukaciji gljivara za uzgoj nekih medicinskih gljiva, koje su od velikog značaja za ljudsko zdravlje. Međutim prioritet je podstaći uzgajivače na proizvodnju konzervirane gljive, kako bi se zaustavio i ovaj uvoz.
“ U BiH postoje pojedini uzgajivači koji su počeli sa konzerviranjem samo je to još uvijek simbolično, neznatno u odnosu na ovu proizvodnju , trebalo bi da se postigne produktivnost tolika da bi se ona mogla koristiti i za konzervisanje” kaže Tokić.
S obzirom na odlazak radne snage van granica BIH i nezainteresovanost građana za poslove u poljoprivredi, postavlja se pitanje hoće li imati ko brati domaće gljive i hoćemo li uspjeti održati i postojeću proizvodnju domaćih svježih gljiva?
