Grobnice iz željeznog doba otkrivene su kod Mostara tokom zaštitnih arheoloških istraživanja na poddionici autoceste Mostar jug, tunel Kvanj, a prvi podaci ukazuju da nalazi potiču iz perioda od 4. do 1. stoljeća prije nove ere.
Tokom istraživanja evidentirano je više prahistorijskih kamenih gomila, odnosno tumula, a do sada ih je istraženo dvadeset. Prema informacijama koje je za Fenu iznio pročelnik Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Tino Tomas, riječ je o zakonom propisanim zaštitnim istraživanjima koja se provode prije izgradnje infrastrukturnih objekata kako bi se sačuvala arheološka baština.
Preliminarni nalazi pokazuju da su tumuli služili kao mjesta pojedinačnog ili višekratnog sahranjivanja. Arheolozi navode da je najvjerovatnije riječ o skupnim grobnicama bliskih krvnih srodnika, vjerovatno porodičnog tipa. Uz posmrtne ostatke pronađeni su i brojni predmeti, među njima nakit, metalni dijelovi nošnje, oružje te keramičke posude izrađene na lončarskom kolu.
Posebnu pažnju izazvala je mogućnost povezivanja ovog lokaliteta s Daorsima, narodom koji se tradicionalno smješta na šire područje Hercegovine. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je za takvu tvrdnju još rano i da se trenutna veza može posmatrati samo uslovno, dok se ne završi stručna obrada prikupljenog materijala.
Iz mostarskog Studija arheologije poručuju da će tek nakon detaljne analize uslijediti naučna interpretacija i predstavljanje rezultata javnosti. Upravo zato ovo otkriće već sada privlači pažnju stručne i šire javnosti, jer grobnice iz željeznog doba mogu dati nova saznanja o načinu sahranjivanja, društvenim odnosima i životu zajednica koje su nekada živjele na ovom prostoru.
Stručnjaci ističu i da Hercegovina raspolaže izuzetno vrijednom, ali nedovoljno istraženom arheološkom baštinom. Ocjenjuju da bi njena odgovorna valorizacija mogla doprinijeti i razvoju turizma, ali upozoravaju da su nalazišta osjetljiv i neobnovljiv resurs koji zahtijeva ozbiljnu zaštitu.
Dodatni problem, kako navode, predstavljaju ilegalna iskapanja, upotreba detektora metala i crno tržište arheoloških predmeta, čime se nepovratno gubi dio naučne i kulturne vrijednosti nalazišta.
