Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebao bi sredinom naredne sedmice održati tri sjednice – dvije hitne i jednu redovnu, potvrđeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
Na dnevnom redu prve hitne sjednice, zakazane za 15. oktobar, nalazi se Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, uz zahtjev da se razmatra po hitnom postupku.
Podsjetimo, ovaj prijedlog budžeta bio je razmatran 23. i 24. septembra, ali sjednica je okončana bez rasprave i izjašnjavanja poslanika, jer na sjednici nisu bili prisutni predstavnici predlagača.
„Poslanici su odlučili da neće nastaviti raspravu o zahtjevu Predsjedništva BiH da se predloženi budžet institucija BiH za 2025. godinu razmatra po hitnoj zakonodavnoj proceduri bez prisustva predstavnika predlagača“, navedeno je u saopštenju.
Prema zaključcima Predsjedništva BiH, ministar finansija i trezora Srđan Amidžić i zamjenik ministra Muhamed Hasanović zaduženi su da u Parlamentarnoj skupštini BiH, u ime Predsjedništva, izvještavaju o Prijedlogu budžeta.
Druga hitna sjednica Predstavničkog doma bit će posvećena nastavku evropskog puta Bosne i Hercegovine, s fokusom na usvajanje Programa reformi u okviru Plana rasta za zapadni Balkan. Predlagači su poslanici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Elvisa Hodžić, Aida Baručija i Nihad Omerović.
U zahtjevu za sazivanje sjednice, upućenom 23. septembra, navedeno je da je „poražavajuće i neprihvatljivo“ to što zbog neusvajanja Plana reformi sredstva iz Instrumenta za reforme i rast planirana za BiH umanjena su za 10 posto, odnosno 108,5 miliona eura.
„Vijeće ministara BiH ni na sjednici 17. septembra 2025. godine nije usvojilo Plan reformi, koji je trebalo dostaviti Evropskoj komisiji do 30. septembra, kako bi se izbjeglo novo umanjenje sredstava“, naveli su predlagači.
Naknadno je, 30. septembra, Vijeće ministara BiH na vanrednoj telefonskoj sjednici usvojilo Reformsku agendu, jedan od ključnih uslova za povlačenje sredstava iz Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan.
„Potvrđena je kontinuirana opredijeljenost Vijeća ministara BiH na provođenju reformskih procesa, kao i ispunjavanju obaveza na evropskom putu Bosne i Hercegovine“, saopćeno je tada iz Vijeća ministara.
Na sjednicu o evropskom putu BiH bi, prema prijedlogu poslanika, trebali biti pozvani predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, svi članovi Vijeća ministara te direktorica Direkcije za evropske integracije.
Nakon dvije hitne sjednice, planirano je održavanje redovne sjednice Predstavničkog doma, na kojoj će se naći više zakonskih prijedloga, uključujući i Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, koji je predložilo Vijeće ministara BiH.
Zakon, koji nosi oznaku „EI“, usklađen je s propisima Evropske unije i ima za cilj transponiranje 16 EU direktiva i Paketa o integraciji električne energije, s naglaskom na stvaranje veleprodajnog tržišta i uspostavu berze električne energije u BiH.
„Cilj zakona je transponiranje 16 EU direktiva i Paketa o integraciji električne energije, s fokusom na stvaranje uređenog veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavu berze električne energije u BiH“, navedeno je iz Vijeća ministara.
Vijeće ministara je potvrdilo da su pozitivna mišljenja na prijedlog zakona dostavile vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, što pokazuje visok stepen usklađenosti i saglasnosti.
Pored ovog zakona, na dnevnom redu redovne sjednice naći će se i set prijedloga zakona iz oblasti intelektualnog vlasništva, uključujući zakone o patentu, žigu, zaštiti poslovne tajne i topografijama poluvodičkih proizvoda, čiji je cilj usklađivanje s pravnom stečevinom Evropske unije.
Poslanici će razmatrati i prijedloge zakona o zastupanju u oblasti industrijskog vlasništva, kao i izmjene Zakona o industrijskom dizajnu, dok su na dnevni red uvršteni i izvještaji, inicijative te prijedlozi međunarodnih sporazuma i memoranduma.
