Hrvatska planira uvesti obavezni vojni rok krajem ove ili početkom naredne godine.
Zakonske izmjene očekuju se u junu, a izglasavanje u saboru u oktobru. Obuka će se vršiti u vojarnama Knin, Slunj i Požega i trajat će dva mjeseca. Ročnici će primati 1100 eura mjesečno, uz obezbijeđen smještaj i hranu, a obuka će se računati kao radni staž i prednost pri zapošljavanju u javnom sektoru.
Za one koji se pozovu na priziv savjesti, razmatra se civilna služba kroz obuku Civilne zaštite ili rad u lokalnoj zajednici. Država planira godišnje slati pet poziva za temeljnu vojnu obuku za po 800 ročnika, što bi bilo 4000 ročnika na godišnjem nivou.
Prvi ročnici će u vojarnama krenuti s obukom krajem ove ili najkasnije početkom iduće godine, rečeno je Hini.
Obvezno temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca, za što će ročnici dobivati mjesečno 1100 eura neto uz smještaj i prehranu. Obuka će im se priznati kao radni staž te će se uzimati i kao prednost pri zapošljavaju u državnim i javnim službama, što bi trebao biti motivirajući aspekt služenja vojnog roka.
Zaposleni za vrijeme služenja vojne obuke neće smjeti dobiti otkaz na svom radnom mjestu, a studenti će moći dobiti odgodu za vrijeme studiranja, najkasnije do 29. godine života.
Oni koji odbiju služiti vojnu obuku imat će, prema onome kako je za sada zamišljeno, dvije opcije. Moći će proći tromjesečnu obuku kroz sustav Civilne zaštite za djelovanje u kriznim situacijama, poput požara, poplava, potresa ili četiri mjeseca raditi za lokalnu samoupravu (općinu, grad ili županiju) na komunalnim poslovima osam sati dnevno.
Šta je sa BiH?
U Bosni i Hercegovini obavezni vojni rok je ukinut 2006. godine. Trenutno ne postoji inicijativa za njegovo ponovno uvođenje. Oružane snage BiH funkcionišu na profesionalnoj osnovi, a služenje vojnog roka nije tema u javnosti niti u zakonodavnim planovima.
Iako nema obaveznog vojnog roka, postoji mogućnost dobrovoljnog služenja vojnog osposobljavanja, ali interes mladih je izuzetno nizak. Rijetko se organizuje, a javnost je slabo informisana o toj opciji.
Povremeno se u javnosti javi ideja o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, naročito u kontekstu regionalnih i globalnih sigurnosnih tenzija, ali nema konkretnih političkih inicijativa ni na državnom ni na entitetskom nivou.
Bosna i Hercegovina se suočava s brojnim izazovima u sektoru odbrane: nedostatak ljudstva, stara oprema, nedovoljna ulaganja i političke blokade unutar institucija. OSBiH imaju oko 9000 profesionalnih pripadnika, ali mnogi od njih napuštaju vojsku zbog boljih uslova u inostranstvu.
BiH je u Akcionom planu za članstvo u NATO-u (MAP), ali zbog političkih neslaganja, posebno u RS-u, proces je blokiran. Ipak, OSBiH redovno učestvuju u međunarodnim misijama i vježbama sa NATO saveznicima.
