Da li ste se ikada nakon radnog dana osjećali potpuno iscrpljeno i zapitali se da li je vaš posao stresniji od većine drugih? Nova analiza kompanije Welltory, aplikacije za praćenje stresa i energije, donosi zanimljive i pomalo neočekivane odgovore.
Kako su stres na poslu i profesionalno izgaranje postali svakodnevna pojava, istraživači su željeli utvrditi koje industrije zaista najviše opterećuju radnike. Njihova studija, zasnovana na podacima čak 16 miliona korisnika širom svijeta, identifikovala je devet najstresnijih industrija u 2026. godini, na osnovu podataka iz Sjedinjenih Američkih Država.
Kako je istraživanje provedeno?
Tim Welltoryja analizirao je podatke iz 2025. godine kako bi procijenio ključne industrije u SAD-u. Da bi poređenje bilo objektivno, korištena je statistička metoda koja različite pokazatelje svodi na jedinstvenu skalu od 1 do 100.
Industrije su zatim rangirane prema sedam faktora koji najviše doprinose stresu na radnom mjestu:
Prosječan broj radnih sati sedmično – duže radno vrijeme znači veći pritisak i manje vremena za oporavak.
Stopa otvorenih radnih mjesta – visok broj nepopunjenih pozicija ukazuje na manjak radne snage i preopterećene timove.
Povrede i bolesti na radnom mjestu – veći fizički rizici povećavaju nivo stresa.
Prosječna sedmična zarada – niža primanja dodatno pojačavaju finansijski pritisak.
Stope otkaza i otpuštanja – nesigurnost radnog mjesta snažan je okidač dugotrajnog stresa.
Stope dobrovoljnog napuštanja posla – česte promjene radnika signaliziraju izgaranje i lošu radnu klimu.
Stopa profesionalnog izgaranja – pokazatelj mentalne iscrpljenosti, gubitka motivacije i hroničnog umora.
Najstresnije industrije u 2026. godini
Na osnovu analize, izdvojeno je devet industrija s najvišim nivoom stresa:
Turizam i ugostiteljstvo – indeks stresa 66
Profesionalne i poslovne usluge – 56
Transport i skladištenje – 53
Rudarstvo i šumarstvo – 50
Privatno obrazovanje i zdravstvene usluge – 46
Informacione djelatnosti – 43
Građevinarstvo – 43
Maloprodaja – 43
Komunalne usluge – 43
Zaključak: Stres kao sistemski problem
Prema riječima dr. Anne Elitzur, stručnjakinje za mentalno zdravlje u Welltoryju, ovi podaci jasno pokazuju da stres na poslu proizlazi iz načina na koji je rad organizovan, a ne samo iz same prirode posla. Dugi radni sati, manjak zaposlenih, rizik od povreda i finansijski pritisci ukazuju na osnovni problem – neravnotežu između zahtjeva posla i vremena za oporavak.
Dr. Elitzur naglašava da ljudski mozak ne pravi razliku između fizičke opasnosti, finansijske nesigurnosti ili informacione preopterećenosti. „Za tijelo je to isti oblik stresa – isti odgovor: povišen kortizol, ubrzan rad srca i nagomilani umor“, objašnjava ona.
Kada ovakav stres postane trajna pojava unutar čitavih industrija, posljedice se šire daleko izvan pojedinačnog izgaranja. „Tada to više nije lični problem, već sistemski – vidljiv kroz veliku fluktuaciju radnika, pad produktivnosti i radnu snagu koja je manje zdrava i slabije prilagodljiva“, dodaje Elitzur.
Istraživanje jasno poručuje da bi se kompanije u 2026. godini morale ozbiljnije posvetiti ravnoteži između poslovnog i privatnog života te mentalnom zdravlju zaposlenih. Jer dugoročno gledano, održivi uspjeh ne zavisi samo od toga koliko radimo, već i koliko kvalitetno se oporavljamo.
